fbpx

275

Od početka Agresije na Bosnu i Hercegovinu svi parametri pokazuju da je dijaspora kontinuirano uz svoju domovinu, a kontinuitet takvog odnosa moći će pokazati za vrijeme kampanja prijave članova dijaspore na lokalne izbore zakazane u novembru ove godine. Posebno se ovo odnosi na veliki broj iseljenika iz Srebrenice koji su zbog Genocida napustili svoj grad. Njihovi glasovi izuzetno su važni u podršci probosanskom zajedničkom kandidatu za načelnika Srebrenice Aliji Tabakoviću

Ja ne znam ni za jednu drugu državu koja se zove matica Bošnjaka osim Bosne i Hercegovine. Mapa Balkana i etničkih i kulturnih granica jeste i doskoro mijenjana, no to ne znači da mi ne trebamo imati matičnu državu ili da ne trebamo znati koja nam je matična država

“Prvenstveno, inicijativa 'Moja adresa: Srebrenica' služi kao tehnička podrška svim građanima koji žele ostvariti pravo glasa na izborima. S druge strane, igrali smo važnu ulogu u međustranačkom dijalogu. Važno je da smo istrajali na toj ideji dijaloga u kojoj smo vidjeli da naši lideri mogu razgovarati na jedan drugačiji način. Cilj i misija inicijative jeste podići izlaznost na lokalnim izborima i boriti se protiv politike diskriminacije demokratskim sredstvima. Biti podrška svima onima kojima pomoć treba”, ističe Nermin Alivuković, koordinator inicijative “Moja adresa: Srebrenica” i Centra za pružanje usluga građanima

Početkom 2021. godine iz zatvora izlaze Bruno Stojić i Milivoj Petković, što znači da će od hrvatske šestorke u zatvoru ostati samo još Jadranko Prlić, ali ne zadugo, i on će steći uvjete za oslobađanje za najmanje dvije i po godine. Na slobodi bi od oktobra ove godine mogao biti i samozvani srpski Adolf – Goran Jelisić

Ispitivanja raspoloženja birača pokazuju da su HDZ, koji na izbore izlazi samostalno, i SDP-ova koalicija Restart gotovo izjednačeni. Ovisno o metodi i uzorku, ankete pokazuju razlike koje odudaraju do tri posto, ali trendovi pokazuju uglavnom izjednačenu utrku u kojoj bi svaki glas mogao biti važan. Pojava Miroslava Škore i njegovog Domovinskog pokreta dodatno komplicira situaciju, i to prvenstveno za HDZ

Desetog aprila 1928. godine iz 2. člana Ustava briše se rečenica da je “državna religija islam”, čime republika postaje formalno-pravno laička. Sekularna ne, jer sekularnost podrazumijeva nemiješanje religije u državne poslove, ali u ovom slučaju važnije i vice versa, a to nije bio cilj Atatürkovih reformi. Cilj je bio kontrola religije i njeno srozavanje na neku vrstu folklora. Sljedeći korak – učenje ezana na turskom po direktnoj naredbi Atatürka desio se 29. januara 1932. godine iz Fatih džamije u Istanbulu

Podržite nas na Facebooku!