fbpx

261

Paoru iz sela Bakinci kod Laktaša zapalo je, nažalost, da određuje sudbinu kako Bosne i Hercegovine, tako i Banje Luke, šehera o čijim je ulicama i mahalama do rata samo sanjao orući očevim traktorom livade po Lijevče polju. Šehera čiju historiju uopće ne poznaje, a i ono malo što zna iskrivljava i omalovažava u izljevima huje. Stoga ćemo ga, nakratko, podsjetiti na historiju grada koji je imao i Donji i Gornji Šeher, grada koji su stvorili muslimani. Njihove će potomke Bošnjake, 500 godina kasnije, iz grada istjerivati današnji Dodikovi politički saveznici u crvenim kombijima. I koliko god mislili da su uspjeli, Banja Luka će uvijek biti šeher. I uvijek bosanskohercegovačka

Zaštitni znak Udruženja žrtava rata “Foča 92-95” jeste leptir, simbol metamorfoze i transformacije. Iz Udruženja ističu da, iako je prošlo više od 20 godina od završetka Agresije, među pojedinim ženama još vladaju stigma i zatvorenost i uopće ne žele razgovarati o patnjama koje su preživjele. “Svakakvih ima primjera i o tome će uvijek biti veoma teško govoriti i vraćati se u prošlost. To uvijek boli”, kaže Halida Uzunović, predsjednica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”

Ove godine najveće gradsko priznanje, Povelju “26. februar”, dobio je general Armije RBiH Atif Dudaković za doprinos unapređenju općih i civilizacijskih vrijednosti, očuvanju i promoviranju istine i sjećanja na historijske događaje vezane za odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. “Peti korpus Armije RBiH na čelu s generalom Atifom Dudakovićem odbranio je Bihać i Unsko-sanski kanton. On je naš i od njega ne odustajemo”, poručeno je sa svečane sjednice Gradskog vijeća

Na koncu, ajan je samo jedan, “vozač” je jedan. Cesta je više, pa ko voli neka izvoli, široko mu polje. No, stipu Bašeskiju, za čaršijske prvake ipak je preča ona čaršijska: “Ko igra za raju i zanemaruje taktiku, završit će karijeru u nižerazrednom 'Vratniku'.”

No, više od svega, Baralija je bliskost HDZ-ovskim narativima pokazala pokušajem izjednačavanja udruženog zločinačkog poduhvata, koji su provodile strukture tzv. Herceg‑Bosne, s legalnom i legitimnom odbranom od Agresije koju je vodila Armija Republike Bosne i Hercegovine, kao jedina legalna oružana sila suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i njenih legalnih vlasti.

“Pripreme su tekle ubrzano, a djeca su vrijedno vježbala. Mi, Srebreničani, muku smo mučili da pronađemo odgovarajuće rekvizite za tačke koje su djeca pripremala. Ipak, sve se uspjelo završiti. Nakon posjete Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, djeca su iz centra grada poslala poruku pjesmom Hajmo, Bosno i u zrak pustili svi zajedno žute i plave balone. Znali smo da će na obilježavanju biti dosta ljudi, ali da će biti oko hiljadu, to nismo očekivali”

Dovoljno je prolunjati gradovima naše domovine kako biste ustvari primijetili nepodnošljivo sivilo. Svakodnevna rutina obojena bezglavim jurcanjem brani čovjeku da u svoj toj kakofoniji promisli kuda on to ide, zašto baš tu i čemu tolika idolatrija kada govorimo o materiji. Blasfemija je svakako tu, identitet je potkupljen pukim trendom, a patriotizam se smatra za malograđanštinu. Sve ove pojave u meni su izazvale jedan veliki otpor. Da! Možemo reći da književnost predstavlja juriš na vjetrenjače, ali to nas uostalom i održava na životu”

Stručni žiri odlučio je da nagrada “25. novembar” u kategoriji “mladi pisci” 2020. godine bude dodijeljena Ahmedu Kurti za zbirku pjesama Mrtvi psi. Ahmed Kurto rođen je u Sarajevu 26. 7. 1997. godine. U rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu, a svoje prve literarne radove u formi poezije i proze objavljuje po mnogim internetskim časopisima i portalima. Trenutno živi u Sarajevu, gdje radi u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine i vanredno pohađa studije engleskog jezika i književnosti. Ovo mu je prva književna nagrada.

Književnu nagradu “25. novembar” utemeljio je prije četiri godine sedmični časopis Stav uz visoko pokroviteljstvo člana Predsjedništva BiH i partnerstvo BBI banke. Dosadašnji dobitnici iz oblasti “za životno djelo” bili su književnici Dževad Karahasan (2016), Irfan Horozović (2017), Abdulah Sidran (2018) i Tvrtko Kulenović (2019). Stručni žiri, u sastavu prof. dr. Almir Bašović, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Dijana Hadžizukić, doc. dr. Nehrudin Rebihić, doc. dr. Ena Begović-Sokolija, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof. dr. Sead Šemsović, te glavni urednik časopisa Stav Filip Mursel Begović, od 2019. godine proširio je nagradni fond i kategorije za koje se nagrade dodjeljuju. Stručni žiri odlučio je da se od 2019. godine književna nagrada “25. novembar” dodjeljuje i u kategorijama za “knjigu godine” te “mladi pisci”, o čemu je javnost blagovremeno obaviještena. Konkurs za mlade pisce bio je otvoren do 15. februara 2020, a stručni žiri, kojim u kategoriji “mladi pisci” predsjedava publicista i književni kritičar te novinar sedmičnika Stav Hamza Ridžal, proglašava pobjednika danas, 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ovim činom sedmičnik Stav simbolički spaja dva najvažnija datuma za državnost Bosne i Hercegovine

Kojović je stranačku odluku da se datum vezan za odbranu od agresije obilježava posjetom isključivo spomenicima iz Drugog svjetskog rata opisao kao obilazak “spomenika vojnim i civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata u Sarajevu, povodom Dana nezavisnosti”, te ustvrdio da su “ovi ljudi svoj život dali za slobodu Bosne i Hercegovine i svih njenih naroda u borbi protiv fašizma i mi ih nećemo zaboraviti”.

Podržite nas na Facebooku!