fbpx

255

Sakib-efendija Zekan, imam džemata Liezen, ističe da su Bošnjaci odlično primljeni u ovom gradu i da džemat ima izuzetnu saradnju s gradskim vlastima. Tvrdi da za bošnjačku zajednicu “Islamski centar Liezen” znači, prije svega, garanciju da mogu upražnjavati svoje vjerske obaveze i kulturne potrebe te da nesmetano mogu razmišljati o islamskoj budućnosti svoje djece

Stav je u posjedu originalnih dokumenata u kojima se iz plana srpske operacije “MIR-92” vidi kako komandant pukovnik Đuro Karailović piše da je odlučio u sadejstvu sa snagama “LIKA” izvršiti blokadu naselja Kulen Vakuf, Orašac i mirnim putem razoružati Zelene beretke, te da će. u slučaju neprihvatanja razoružavanja mirnim putem, “uz artiljerijsku pripremu, preći u energičan napad pravcima: Kulen Vakuf – Lužine i s. Ćukovi – s. Zaglavica, raseći blokiranu prostoriju, pretres i čišćenje naseljenih mjesta poduzimajući nasilno oduzimanje naoružanja”

Avdija Salković viši je bibliotekar Muzeja RAS u Novom Pazaru. Rodio se 1974. godine u Novom Pazaru. Osnovnu i srednju školu završava u rodnom mjestu, a studij kibernetike u Istanbulu. Nakon povratka u Novi Pazar upisuje studij turskog jezika i književnosti u Beogradu. Na Katedri za orijentalistiku završava i master studij, kao i doktorat na temu jezika koji je Peyami Safa, čuveni turski novinar, kolumnista i književnik, koristio u svojim romanima. Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća Salković počinje prevoditi knjige s turskog jezika. Do sada je preveo pedesetak naslova

Ne bi trebalo biti spora o tome da Zoran Milanović nije tip ljevičara iz crno-bijelih medijskih udžbenika hrvatskih nacionalista. Ovdje nije riječ o kritici njegovog rada ili njegove osobnosti, već o činjenici koja automatski obara tezu kako njegova pobjeda ljevici može dati regionalni vjetar u leđa. On je to pokazao i u protekloj kampanji izražavanjem stavova o nizu pitanja kao što su istospolni brakovi, Tuđman, Tito i tome slično

Osvojivši Beograd od Mađara 1521. godine, Osmanlije su ga postepeno naseljavali i pretvarali u kitnjast orijentalni grad, čija je panorama s mnogobrojnim munarama izdaleka oduševljavala mnoge evropske putnike i prolaznike tog doba. Već 1571. godine u Beogradu je bilo 27 gradskih četvrti – mahala. Beograd je koncem 16. stoljeća, po svojoj ljepoti i veličini, umnogome nadmašivao Budim, Sofiju, Sarajevo, Skoplje i mnoge druge gradove evropskog dijela Osmanskog carstva. On postaje “Dar-ul-džihad” – Mjesto ratova, kako su Osmanlije nazivale Beograd. No, Kneževina Srbija otela je muslimanima vakufsku imovinu i poklonila je Srpskoj pravoslavnoj crkvi, džamije i mezarja sravnili su sa zemljom

“Mislim da neki novi mađarski muslimani griješe kada pokušavaju o islamu učiti uglavnom ili isključivo preko arapskog svijeta. Pogotovo djevojke i žene koje se udaju za Arape nakon što prime islam. Praktičnije, bliže, jeftinije i lakše bi im bilo da izučavaju Bosnu i Hercegovinu, te bošnjačku kulturu prakticiranja islama”, kaže Budimpeštanka Anna Lenard

Dnevnik Diane Budisavljević; Hrvatska, Slovenija, Srbija; godina: 2019; trajanje: 88 minuta; igrano-dokumentarna drama; režija: Dana Budisavljević; scenarij: Dana Budisavljević, Jelena Paljan; fotografija: Jasenko Rasol; montaža: Marko Ferković; scenografija: Dušan Milavec, Ivo Hušnjak; kostimografija: Martina Franić; produkcija: Hulahop, December film, This and That productions; uloge: Alma Prica, Igor Samobor, Ermin Bravo, Areta Ćurković, Mirjana Karanović, Vilim Matula...

“Pravila se nekakva privatna monografija, privatna istorija o jednoj zaista sportskoj sredini”, govori Vidaković i dodaje da je inicijator izrade monografije, prema njegovim saznanjima, Čedo Vrbović. On je prije rata bio direktor “Ćilimare”. U toku rata nestao je s Ilidže, a “Ćilimara” je opustošena. Sada živi u Beogradu. Jedan od inicijatora je i Ljubiša Marković, bivši SDP-ov načelnik Općine Centar Sarajevo, te Vahid Ibranović. Sve trojica bili su košarkaši ilidžanskog košarkaškog kluba. Vjerovatno su oni angažirali Miroslava Jankovića da napiše monografiju.

Podržite nas na Facebooku!