246

Estetski i etički model kojim se vodim sličan je u posljednjih pet predstava. Mislim da su predstave čak dodatno stilizirane, ali siže je pojednostavljen. Vjerovatno su mi dojadile metafore iz treće ruke, beskonačno intelektualiziranje, koje više štiti umjetnike-kukavice. Trudim se biti direktan. Jasan. Mogu potpuno različite priče ispričati koristeći se jezikom teatra. I usput se i zabaviti

“Mi definitivno možemo mnogo toga ponuditi vezano za kulturno-historijsko naslijeđe, za prirodne ljepote, za sve ono materijalno i nematerijalno naslijeđe. Postoji niz neispričanih priča i oblasti u kojima možemo i moramo biti inovativniji, u smislu pakiranja turističkih proizvoda, inoviranja nastupa na tržištu... Moramo shvatiti da je turizam digitalna industrija, trebamo raditi više i sistematičnije u tom smislu jer nije dovoljno imati samo web-stranicu, Facebook i biti prisutan na Bookingu, potrebno je raditi mnogo više od toga. Treba nam sistemska promocija, dobro oblikovana i vezana za dobro upakirane inovativne turističke proizvode. Imamo mnogo potencijala, ali spor je proces pretvaranja potencijala u ekonomski vrijedan resurs”

U utorak, 12. novembra 2019. godine, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održana je promocija Zbornika radova Alija Isaković i bosanski jezik. Promociju su organizirali Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Gazi Husrev-begova biblioteka, a promotori su bili prof. dr. Dževad Jahić, prof. dr. Alen Kalajdžija, prof. dr. Uzeir Bavčić i prof. dr. Alija Pirić

Trumpova odluka da sastanku prisustvuje pet senatora vrlo kritički raspoloženih prema Turskoj u konačnici se pokazala dobrom jer je Erdoğan dobio priliku da direktno pouči američke zakonodavce o realnostima koje im, s obzirom na količinu antiturske propagande, u kojoj učestvuju i američke institucije poput Pentagona, sasvim sigurno promiču. Osim toga, to je bila prilika da se uvjere u odlučnost Turske glede pitanja koja opterećuju odnose, prije svega u borbi protiv PKK (i svakog drugog) terorizma, kao i očuvanja vlastitog suvereniteta

Malo je poznato da je upravo geografija, odnosno jedan njen pravac u 19. stoljeću postao platforma na kojoj će se kasnije razviti njemački nacionalni fašizam. Geografski determinizam bio je prirodnogeografski pravac u geografiji čiji je začetnik bio najpoznatiji njemački antropogeograf F. Racel. Njegov balkanski dvojnik bio je srbijanski geograf Jovan Cvijić. Cvijićeva nacionalistička terminologija i dalje je prisutna u obrazovnom sistemu u manjem bh. entitetu kroz nazive škola, te kroz postojanje Katedre srpskih zemalja na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci, a isti termin, odnosno poglavlje nalazi se i u udžbeniku geografije za 9. razred

Nišani 15. stoljeća svoj oblik duguju stećcima vertikalnog tipa, stele, obeliska. I danas se to može vidjeti na takvim nišanima oko Alipašine džamije u Sarajevu. Ovi nišani negdje stoje i među stećcima, kao na jednom greblju uz selo Zbilje kod Visokog, pa čak i pored krstova. Na nišanima se kao simboli vide luk, strijela, mač. Na nišanima tog ranog vremena, u smjeni kultura, vide se i natpisi s imenima bosanske vlastele čije je ime muslimansko, a prezime starobošnjačko, i još ispisano, uklesano bosančicom. To su jedinstveni primjeri i svjedoci historijskih mijena očuvani upravo u likovnoj formi

Uoči obilježavanja još jednog 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine – čini se korisnim pokušati dublje sagledati odnos između ovakvih značajnih državotvornih datuma i historijskih epoha u kojima dočekujemo i obilježavamo takve datume, kao i ono što u vremenu u kojem danas živimo najozbiljnije prijeti da ih obesmisli, učini nevažnim i anahronim

U jednom intervjuu, na konstataciju da svi kažu da je on dobar čovjek, Zuko je odgovorio: “Nije tačno. Apsolutno nije tačno. U meni ima zla makar koliko i u drugim ljudima. Ono gdje bih sam sebi odao izvjesno priznanje to je rigorozna odluka, odnosno sposobnost da kontrolišem sebe i sopstveno zlo. U meni kuljaju ljubomora, zavist, podlost, poriv za osvetom, proplamsaji ljute mržnje. Da ih ne kontrolišem, imali biste posla s jednim od najlošijih ljudi koje ste ikada upoznali. Kontrola, to je ključna riječ”

“Poštujući ranije donesene odluke Gradskog vijeća Bihaća, tražim da na nivou države nađe rješenje za migrantsku krizu jer se ono ne treba i ne može tražiti u Bihaću. To znači: dodatne lokacije mimo Bihaća i smještanje migranata na te lokacije, a onda možemo razgovarati o zatvaranju Vučjaka, onda možemo razgovarati o djeci koja nemaju smještaj, djeci bez porodica i bez pratnje, da se eventualno dozvoli proširenje kampa Borići u onom obimu koliko taj lokalitet to može podnijeti, onda možemo razgovarati o svemu. Dok se to ne riješi, ne možemo razgovarati ni o čemu”

Podržite nas na Facebooku!