244

“Priča pripovijeda da je u Hlievnu sjedio vezir turski, kome skrivi sedam Turaka Lievljana ne za drugo, nego zato što su ljepši bili od njega”

U onom momentu kada sam počeo da radim knjigu s notnim zapisima sevdalinki i kada sam studiozno prišao toj materiji i detaljno je izanalizirao, tek tada sam došao do spoznaje da je to daleko veće blago nego što ljudi uopće mogu da zamisle. Toliko bogatstvo muzičkog kolorita, melodijskih linija, harmonskih sklopova, modulacija, ornamentike ne posjeduje ni jedna druga tradicionalna muzika na svijetu”

Devetog novembra navršava se 30 godina od pada Berlinskog zida. Za razliku od američkog 9.11, koji mnogi povezuju sa završetkom vladavine angloameričkog kapitalizma, za mnoge Evropljane 9.11. označava konačni kraj Hladnog rata. Obaranje zida vrlo brzo sa sobom je donijelo rušenje komunizma, kako nam zvanična priča veli. Trebao bi to biti datum koji se svake godine proslavlja kao konačno i trajno otvaranje puta ka planetarnom trijumfu slobode, globalno rasprostranjenoj ružičastoj budućnosti. Riječju: konačno samoispunjenje čovječanstva. Da li je to baš tako, za Stav analizira Anis Bajrektarević, dugogodišnji šef katedre i profesor međunarodnog prava i globalnih političkih studija u Beču, autor sedam knjiga na temu geopolitike i više od stotinu radova objavljenih u pedesetak zemalja svijeta i prevedenih na dvadesetak jezika

Početkom 2019. godine Egipat, Uprava kiparskih Grka, Grčka, Jordan, Izrael i Palestina sklopili su sporazum u Kairu o formiranju “Istočnog mediteranskog plinskog foruma” s ciljem uspostave regionalnog tržišta prirodnog gasa i izgradnje saradnje usredotočene na energiju. Sve te zemlje tretiraju Tursku kao da ona nema 1.577 kilometara obale Sredozemnog mora. Isto tako tretiraju Lebanon, a na vrh svega toga, Uprava kiparskih Grka tretira turske Kiprane kao nepostojeće i nevrijedne dijeljenja prirodnih resursa

Nije samo popularnost to što je organizacija “We Don't Have Time” dobila od štrajka Grete Thunberg. U novembru 2018. godine ova je organizacija objavila poziv švedskoj javnosti i investitorima u toj zemlji i u inostranstvu u kojem je tražila novac. Bitna stvar jeste što je u toj finansijskoj kampanji korištena i Thunberg. Nakon dobro urađene neprimjetne reklamne kampanje, traženje novca očito je došlo u pravo vrijeme jer je Rentzhog skupio desetak miliona švedskih kruna i tako organizaciju “We Don't Have Time”, za koju se do tada nije mnogo znalo, pretvorio u organizaciju koja raspolaže milionima

Ipak, čitava ova fama oko savjetnika i eksperata svake fele dolazi do izražaja i priopćenjem potpredsjednika RS-a Ramiza Salkića da je osnovao Savjet od 44 člana koji će ga savjetovati u narednom periodu. Iako će to činiti bez naknade i o vlastitom trošku, smatrajući da je riječ ne o podršci SDA i Ramizu Salkiću nego Bošnjacima povratnicima i njihovim političkim predstavnicima, digla se kuka i motika prepuna podcjenjivačkih tonova i ismijavanja.

Radeći kao samoproglašeni direktor obdaništa, Zlata Balić počinila je čitav niz bespravnih aktivnosti: lažno se predstavljala kao direktor, potpisala desetine, a možda i stotine raznih akata, uključujući ugovore o isporuci roba i usluga, ugovore o radu i druge akte. Pored ovih bespravnih radnji, ova samoproglašena direktorica bespravno je stjecala imovinsku korist, primajući direktorsku plaću 42 mjeseca, čime je ovu javnu ustanovu oštetila za znatnu sumu novca

Jesu li možda prikladni za Hrvate muslimane koji govore muslimanskim? Da ne spominjemo koliko je opasno da ovakve, potpuno nenaučne poglede širi predsjednik Nadzornog odbora “Školske knjige” Ante Žužul, osoba za koju se tvrdi da stoji iza vlasničke strukture bosanskohercegovačke izdavačke kuće “Sarajevo Publishing”.

Emir Preldžić igrao je osam godina za istanbulski Fenerbahçe, u koji je stigao s 19 godina. Bio je kapiten ovog tima, osvojio četiri prvenstva, tri kupa i jedan superkup Turske. Bio je član reprezentacije Turske. Igrao je kasnije u još nekoliko turskih klubova. Ponikao u zeničkom “Čeliku”, gdje mu je otac Senad bio trener, dok su Preldžići bili izbjeglice u Zenici. Zatim je kao dječak otišao u Sloveniju, bio juniorski prvak te države, bio u najboljoj petorci Evropskog prvenstva za košarkaše do 20 godina

Tokom noći, u pidžami, počeo je raditi na skicama koje je kasnije prodao na internetu. Pročulo se za njega zahvaljujući društvenim mrežama i posao mu je krenuo. “Polovina mojih klijenata je iz SAD-a ili Engleske, ostatak je iz zaljevskih zemalja.”

Podržite nas na Facebooku!