fbpx

Rohinje, dvije godine nakon “genocidne namjere”

Više od 730.000 Rohinja pobjeglo je u Bangladeš nakon što su mijanmarske oružane snage pokrenule napad nakon napada na sigurnosne položaje 25. augusta 2017. godine. Istražitelji UN-a rekli su da je vojna kampanja uključivala masovna ubistva i silovanja i da je izvedena “s genocidnom namjerom”. Vojska negira gotovo sve navode koje su izbjeglice iznijele tokom, kako je rekla, legitimne protuterorističke operacije.

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI