Rohinje, dvije godine nakon “genocidne namjere”

Više od 730.000 Rohinja pobjeglo je u Bangladeš nakon što su mijanmarske oružane snage pokrenule napad nakon napada na sigurnosne položaje 25. augusta 2017. godine. Istražitelji UN-a rekli su da je vojna kampanja uključivala masovna ubistva i silovanja i da je izvedena “s genocidnom namjerom”. Vojska negira gotovo sve navode koje su izbjeglice iznijele tokom, kako je rekla, legitimne protuterorističke operacije.

 

Kada su mijanmarski dužnosnici prošli mjesec obišli izbjegličke kampove u Bangladešu, pozvali su muslimane Rohinje da se vrate u svoju zemlju iz koje su izbjegli. Tokom posjete su dijelili letke na kojima su bile naslikane žene pod hidžabom koje prolaze kroz kontrolne tačke na putevima i uzimaju lične karte. Nisu, međutim, spomenuli novi rat kod kuće.

Dok je većina Rohinja sjeverozapadnog Mijanmara bila protjerana vojnom kampanjom koja je započela u augustu 2017. godine, zajednica od oko 200.000 ostala je u državi Rakhine, u selima koja su bila pošteđena nasilja. Dvije godine kasnije, mnogi su se od njih našli u novom sukobu. Od kraja prošle godine vladine trupe bore se protiv vojske Arakana, etničke naoružane skupine koja regrutira uglavnom budiste, koji čine većinu u regiji. Rohinje koje su ostale u svojim domovima našle su se u središtu sukoba, a zbog toga je povratak ostalih ostao skoro pa nemoguć.

Više od 730.000 Rohinja pobjeglo je u Bangladeš nakon što su mijanmarske oružane snage pokrenule napad nakon napada na sigurnosne položaje 25. augusta 2017. godine. Istražitelji UN-a rekli su da je vojna kampanja uključivala masovna ubistva i silovanja i da je izvedena “s genocidnom namjerom”. Vojska negira gotovo sve navode koje su izbjeglice iznijele tokom, kako je rekla, legitimne protuterorističke operacije.

Prije desetak dana propao je treći pokušaj repatrijacije 3.450 Rohinja koje su vlasti spremile za povratak u Mijanmar. Oni su se odbili vratiti. Min Thein, direktor mijanmarskog ministarstva za socijalnu skrb, rekao je da su uspostavljene sigurnosne mjere za povratak izbjeglica. “Mijanmarska policija će ih čuvati”, rekao je.

Vlasti su zatvorile sjeverni dio države za novinare i većinu humanitarnih agencija, pravdajući to mjerama za sprečavanje nemira. Ograničen je protok informacija, ali one ipak procure. Novinarima Reutersa desetak Rohinja potvrdilo je kako granate padaju po muslimanskim selima te da ih zastrašuju pripadnici obiju strana u sukobu. Više od 1.000 Rohinja stiglo je u kampove u Bangladešu od januara, prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice, a to je broj koji uključuje i dolaske iz Indije, odakle ih vlasti vraćaju tvrdeći kako se radi o ilegalnim imigrantima.

Mnoge izbjeglice koje žive u prenapučenim kampovima u Bangladešu kažu da se žele vratiti kući, ali pod specifičnim uvjetima, uključujući garancije za državljanstvo i sigurnost i poboljšanja uvjeta života za Rohinje koje se još nalaze u Mijanmaru. Mnogima od njih uskraćeno je pravo na državljanstvo i strogo im je ograničeno kretanje.

Arakanska vojska bori se za veću autonomiju za Rakhine, regiju koja je stoljećima bila neovisno kraljevstvo. U svojim pozivima na oružanu “revoluciju” grupa se oslanja na duboku historijsku ogorčenost koju su neki osjećali prema etničkoj bamarskoj većini, koja dominira u središnjoj vladi. Vladine trupe koje se bore protiv pobunjenika postavile su logor u muslimanskim selima u dijelovima na sjeveru države, vojnici mole muslimanske stanovnike da im donesu hranu i drva za ogrjev ili da im pokažu puteve, što seljane stavlja u opasnost od odmazde.

Kyaw Win, izvršni direktor Mreže za ljudska prava Burme, rekao je da je primio izvještaje o nagaznim minama postavljenim na cestama u blizini izlaza iz sela Rohinja. U zajedničkoj izjavi 61 NVO, uključujući “Save the Children” i “Oxfam”, stoji da “nije bilo značajnog napretka u slobodi kretanja i ljudskim pravima” za Rohinje, dok je nedavni “porast nasilja pogoršao situaciju”.

 

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!