fbpx

Rohingya muslimani i Ramazanski bajram obilježavaju u neuslovnim kampovima u Bangladešu

Gambija je 11. novembra 2019. podnijela tužbu za genocid protiv Mijanmara. Međunarodni sud pravde 23. januara 2020. zatražio je od Mijanmara da preduzme mjere prevencije ubistava i zlostavljanja Rohingya muslimana.

 

Rohingya muslimani dane Ramazanskog bajrama, praznika muslimana nakon ramazana, odabranog mjeseca muslimana, provode u neuslovnim kampovima u Bangladešu, prenosi Anadolu Agency (AA).

U neuslovnim i pretrpanim kampovima provode treću godinu, nakon masovnog napuštanja svojih domova u augustu 2017. godine.

“Bajram za nas nema nikakvog značaja u ovom životu bez države. Ali moramo se pretvarati da smo sretni samo zbog svoje djece”, rekao je za AA Mohib Ullah, vođa zajednice Rohingya u kampu Kutupalang.

Ukazujući na neizvjesnu budućnost u Bangladešu, Mohib je rekao da se ne nadaju skorijem povratku u domovinu, a nova generacija odrasta “bez ikakvog obrazovanja i bez snova.”

“Na pragu smo da izgubimo svoje postojanje kao nezavisna nacija u svojoj domovini, u kojoj smo stoljećima živjeli. Naša mlada generacija pati od krize identiteta”, pojasnio je Mohib.

Mala slavlja koja su u prethodne dvije godine organizovali u izbjegličkim kampovima, ove godine nisu održana zbog širenja nove vrste koronavirusa.

Od nedjelje je virusom zaražena još najmanje 21 izbjeglica. Svi su premješteni u centre za izolaciju unutar kampova, dok su njihove porodice premještene u odvojene centre.

U svim kampovima vlada panika jer stručnjaci i tijela za zaštitu ljudskih prava upozoravaju na dramatično širenje virusa u kampovima u kojima sada žive desetine hiljada izbjeglica.

Rohingya muslimani, koje su Ujedinjene nacije opisale kao najugroženiju nacionalnu manjinu u svijetu, suočavaju se sa sve većim progonima od napada iz 2012. godine. Događaji koji su dramu arakanskih muslimana stavili u žižu svjetske javnosti dogodili su se 25. augusta 2017.

Pod plaštom borbe protiv militantnih napada na policijske punktove, mijanmarska vojska i budistički militanti su tog dana krenuli u brutalne napade na Rohingye u kojima je svirepo ubijeno više od 24.000 pripadnika te manjine. Napadi su prerasli u klasični oblik etničkog čišćenja, a mijanmarska vojska je spalila stotine muslimanskih sela. Prema podacima UN-a, od augusta 2017. godine iz te regije je više od 900.000 muslimana izbjeglo u susjedni Bangladeš.

Gambija je 11. novembra 2019. podnijela tužbu za genocid protiv Mijanmara. Međunarodni sud pravde 23. januara 2020. zatražio je od Mijanmara da preduzme mjere prevencije ubistava i zlostavljanja Rohingya muslimana.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!