Referendum je prošao – historijski dan za Tursku i praznik demokracije

Stalni dopisnik časopisa Stav iz Turske, Bojan Budimac, za naš list je komentirao netom održani referendum u Turskoj

Referendum za ustavne promene u Turskoj je prošao. S koje god strane da se posmatra, a strana je mnogo, izlaznost od 86,73% je učinio ovaj svakako historijski dan za Tursku republiku praznikom demokracije. Činjenica da je prošao s “minimalnom” (51,5%) razlikom će svakako biti tema budućih debata i vjerovatno izvor političkih napetosti.

S druge strane činjenica da se skoro ništa od usvojenih 18 amandmana neće primjeniti prije narednih predsjedničkih i parlamentarnih izbora govori o tome da će biti dovoljno vremena da se filigranskim političkim radom, naročito u mjestima gde je glas “ne” prevladao, smire političke strasti.

Međutim, uprkos (bjesomučnoj) kampanji za “ne”, kako u zemlji tako u inostranstvu, koja je potpuno zamjenila teze i personificirala pitanje promjene političkog sistema, o kome se raspravlja već 50 godina i za koji se zalagao svaki ozbiljan politički faktor u Turskoj, uključujući svojevremeno i lidera Republikanske narodne partije (CHP), Kemala Kılıçdaroğlua, većina je odlučila da želi promjenu.

To uspjeh Partije pravde i razvoja (AKP) i predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, a s obzirom na spomenutu žestoku antikampanju, čini samo većim.

POVEZANI TEKST: Zašto je (zapadni) svijet histeričan zbog ustavnih promjena u Turskoj

PROČITAJTE I...

“Vlada je i zakonska rješenja i amandmane jednoglasno podržala. Volio bih biti u prilici da vidim koje su to zamjerke, odnosno dodatni prijedlozi parlamenta, kako bismo mogli zajednički doći do usaglašenog teksta ovih dugo iščekivanih zakonskih rješenja. Nadam se da će se to vrlo brzo desiti jer ovi zakoni trebaju stupiti na snagu početkom obračunskog perioda ili eventualno s krajem polugodišta. Realni rok početka primjene ovih zakona sada može biti samo 1. juli 2020. godine. Na ovim zakonima radimo dugo vremena i zakoni su prošli redovnu parlamentarnu proceduru, koja je uključivala i javnu raspravu”

Početkom 2019. godine Egipat, Uprava kiparskih Grka, Grčka, Jordan, Izrael i Palestina sklopili su sporazum u Kairu o formiranju “Istočnog mediteranskog plinskog foruma” s ciljem uspostave regionalnog tržišta prirodnog gasa i izgradnje saradnje usredotočene na energiju. Sve te zemlje tretiraju Tursku kao da ona nema 1.577 kilometara obale Sredozemnog mora. Isto tako tretiraju Lebanon, a na vrh svega toga, Uprava kiparskih Grka tretira turske Kiprane kao nepostojeće i nevrijedne dijeljenja prirodnih resursa

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!