Rat dronovima

Stručnjaci tvrde kako mogućnost kupnje jeftinih komercijalnih bespilotnih letjelica pruža mnogim oružanim skupinama niz mogućnosti o kojima prije nekoliko godina nisu mogli ni sanjati. Napredak je to od vremena kada su rimske legije promatrale let vrana u daljini kako bi znale položaj neprijatelja, jer su te ptice slijedile vojske kako bi jele ostatke njihove hrane. Danas vrane lete na daljinsko upravljanje.

 

Tehnologija je olakšala bombaške napade. Tamo gdje je do prije samo koju godinu trebalo ratno zrakoplovstvo koje je, po definiciji, državno, danas je dovoljno nekoliko aviona bez pilota. Vidjelo se to prije nekoliko dana, kada je desetak takvih uređaja uspjelo “izbrisati” s karte pet posto svjetske proizvodnje nafte. Naravno, dronovi nisu baš tolika novost.

Naravno, ni tehnologija nije ista, ali takvi napadi već su zabilježeni u historiji. Bilo je to u julu 1849, kada je austrijsko carstvo, koje je okruživalo Veneciju, lansiralo 200 balona s vrućim zrakom sa zapaljivim bombama na taj grad, ali vjetar je spasio Mlečane. Samo je jedan balon stigao do Venecije. Ostali su ostali daleko od cilja, a neki su čak pali na Austrijance. Sada, nakon 170 godina, dronovi precizno pogađaju svoje mete.

Iako smo skloni misliti kako su dronovi rezultat tehnološkog napretka u posljednja dva desetljeća, oni već odavno postoje. Prije 54 godine Kina je pokazala ostatke osam američkih bespilotnih zrakoplova koji su oboreni na njenom teritoriju. Tip 147 imao je autonomiju od 2.000 kilometara i mogao je letjeti do nadmorske visine od 18 kilometara. Bio je toliko učinkovit da u 11 godina misija iznad Sjevernog Vijetnama SAD nisu izgubile niti jedan uređaj zbog protuzrakoplovne vatre.

U tom istom razdoblju Izrael je uspio napraviti značajan korak gradeći također uspješne bespilotne letjelice, ali svi su ti dronovi imali ograničenje: služili su samo za izviđačke misije. Nisu nosili oružje. Nekad su oni koji su njima upravljali činili teške greške. To se desilo usred Prvog zaljevskog rata 1991. godine, kada je bespilotna letjelica američkih marinaca otkrila kolonu iračkih tenkova, ali nijedan američki general te informacije nije shvatio ozbiljno pa su se Iračani spasili i nekoliko sati kasnije zauzeli saudijski grad Jafyi.

Četiri godine kasnije, američko zrakoplovstvo i CIA pustili su na nebo “MQ-1 Predator”. U narednih šest godina koristili su ga u izviđačkim misijama u ratovima bivše Jugoslavije, u Iraku i Afganistanu, ali ni on nije bio naoružan. Nakon što je 2000. godine Al-Kaida napala američki razarač “Cole” u jemenskoj luci Aden, SAD naoružavaju AQ-1, koji ispaljuje prve granate godinu dana kasnije. Danas, 18 godina kasnije, bespilotne letjelice zračna su snaga siromašnih.

Jednostavnim dronom kupljenim na “Amazonu” svako može bombardirati iz zraka i snimljeni video postaviti na YouTubeu. Primjerice, nigerijska vojska trpki udare terorističke grupe “Boko Haram”, čiji su dronovi ove godine ubili 30 vojnika. Prije 15 godina “Hezbollah” je prvi put koristio bespilotnu letjelicu kako bi na 30 minuta ušao u zračni prostor Izraela, nadletio grad Nayahiya, a zatim pao u more. Ta naizgled bezopasna operacija zauvijek je promijenila dotadašnja pravila ratovanja. Od tog se trenutka sva izraelska protuzrakoplovna odbrana morala okrenuti ka traženju i uništavanju malih bespilotnih uređaja. Nedugo potom, i “Hamas” je kopirao “Hezbollahov” model.

Stručnjaci tvrde kako mogućnost kupnje jeftinih komercijalnih bespilotnih letjelica pruža mnogim oružanim skupinama niz mogućnosti o kojima prije nekoliko godina nisu mogli ni sanjati. Napredak je to od vremena kada su rimske legije promatrale let vrana u daljini kako bi znale položaj neprijatelja, jer su te ptice slijedile vojske kako bi jele ostatke njihove hrane. Danas vrane lete na daljinsko upravljanje.

PROČITAJTE I...

Uzalud je resornoj ministrici RS-a Srebrenki Golić slati urgencije u Zagreb, kao što je uzalud načelniku Bosanskog Novog Miroslavu Drljači prijetiti tužbom protiv Hrvatske, koja će izgradnjom nuklearne deponije ugroziti zdravlje i živote na stotina hiljada stanovnika Bosanske krajine, sve dok “njihov čovjek” u državnom predsjedništvu ne shvati da se interesi Srba, Bošnjaka, Hrvata i svih drugih građana mogu zaštititi samo kroz institucije Bosne i Hercegovine, koja jedina ima međunarodnopravni subjektivitet

Trumpova odluka da pozove islamiste da posjete Camp David bila je veoma neobična, i to samo tri dana prije osamnaeste godišnjice napada 11. septembra, ali Trump je u tome vidio dobru priliku za neke glasove na narednim izborima, unatoč činjenici da sukob s Afganistanom nikada nije bio na njegovom dnevnom redu niti je ikad posjetio svoje trupe u toj zemlji.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!