Radončiću ništa nije sveto, ni Mostar ni Srebrenica

Radončićevi jurišnici su u cunamiju kanti, četki i ljepila prelijepili mural postavljen u čast žrtvama Mostara i Srebrenice. Osim što je ogavno na takvim mjestima sjećanja lijepiti plakate, takav je akt i nezakonit jer su jasno određena mjesta na kojima se može javno oglašavati. O tome da je izazvao zgražanje stanovnika ovog mostarskog naselja, suvišno nje i govoriti.

 

Da Fahrudin Radončić, dvostruki (uskoro i trostruki) izborni gubitnik, utemeljitelj stranke jednog lica zvane SBB BIH nikada nije prisustvovao dženazi žrtvama genocida u Srebrenicu odavno je svima poznato.

No, od danas je poznato da njemu i simpatizerima njegove stranke nije sveto ni podsjećanje na genocid u Srebrenici ali i zločine počinjene nad stanovnicima Mostara.

Radončićevi jurišnici su u cunamiju kanti, četki i ljepila prelijepili mural postavljen u čast žrtvama Mostara i Srebrenice. Osim što je ogavno na takvim mjestima sjećanja lijepiti plakate, takav je akt i nezakonit jer su jasno određena mjesta na kojima se može javno oglašavati.  O tome da je ovakav čin izazvao zgražavanje stanovnika ovog mostarskog naselja, suvišno je i govoriti.

Mural u mostarskom naselju Zalik urađen je prije tri godine, povodom obilježavanja 20. godišnjice od genocida u Srebrenici. Tada je  grupa dvadesetak volontera i članova Udruženja građana „Zalik” izradila mural u znak sjećanja na žrtve Srebrenice i Mostara.

Mural posvećen nevinim žrtvama nalazi se na raskrsnici ulice Žrtava Uborka i magistralnog puta M 17, dvadesetak metara južnije od murala posvećenog FK Velež.

U akciji su učestvovali bivši gradski vijećnici Adnin Hasić i Adil Šuta, nekadašnji kapiten košarkaške reprezentacije BiH Samir Lerić kako i koordinator akcije, Alen Jaganjac.

Tri godine je mural stajao netaknut sve dok Radončićevi jurišnici nisu odlučili po njemu polijepiti plakate na kojima je lik njihovog fotošopiranog utemeljitelja, amaterski loše urađene zubne proteze i urnebesnog naslova FahrudIN.

Sljedeći članak

Voja bi da ‘apsi

PROČITAJTE I...

Naučnici danas, bar u Njemačkoj, mogu objavljivati članke i knjige i imaju potpunu slobodu da brane svaku moguću poziciju. U pravilu im ne prijeti nikakva opasnost zbog toga. S druge strane, u Njemačkoj uočavam fenomene koji se meni lično ne sviđaju. U Njemačkoj postoji desničarska radikalna partija (AfD) i mnogi se boje da bi ona mogla jačati. To, recimo, za posljedicu ima to da se na fakultetima, čak na fakultetima politologije, sprečavaju predavanja mislilaca koji su desničarski orijentirani. I sām sam protiv AFD-a, ali to ne znači da trebamo zabranjivati diskusiju s nekim ko je simpatizer ove stranke. Zabraniti bilo kakvu diskusiju na jednom fakultetu smatram oblikom kukavičluka

A nije teško zaključiti o kome je tu riječ kada se pogledaju Marićkini “analitičarski” termini u kojima Željka Komšića naziva “drugim bošnjačkim članom Predsjedništva”, a što je zajednički vokabular za sve osobe bliske svjetonazorima politike “hrvatske ugrozbe”.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!