Radončiću ništa nije sveto, ni Mostar ni Srebrenica

Radončićevi jurišnici su u cunamiju kanti, četki i ljepila prelijepili mural postavljen u čast žrtvama Mostara i Srebrenice. Osim što je ogavno na takvim mjestima sjećanja lijepiti plakate, takav je akt i nezakonit jer su jasno određena mjesta na kojima se može javno oglašavati. O tome da je izazvao zgražanje stanovnika ovog mostarskog naselja, suvišno nje i govoriti.

 

Da Fahrudin Radončić, dvostruki (uskoro i trostruki) izborni gubitnik, utemeljitelj stranke jednog lica zvane SBB BIH nikada nije prisustvovao dženazi žrtvama genocida u Srebrenicu odavno je svima poznato.

No, od danas je poznato da njemu i simpatizerima njegove stranke nije sveto ni podsjećanje na genocid u Srebrenici ali i zločine počinjene nad stanovnicima Mostara.

Radončićevi jurišnici su u cunamiju kanti, četki i ljepila prelijepili mural postavljen u čast žrtvama Mostara i Srebrenice. Osim što je ogavno na takvim mjestima sjećanja lijepiti plakate, takav je akt i nezakonit jer su jasno određena mjesta na kojima se može javno oglašavati.  O tome da je ovakav čin izazvao zgražavanje stanovnika ovog mostarskog naselja, suvišno je i govoriti.

Mural u mostarskom naselju Zalik urađen je prije tri godine, povodom obilježavanja 20. godišnjice od genocida u Srebrenici. Tada je  grupa dvadesetak volontera i članova Udruženja građana „Zalik” izradila mural u znak sjećanja na žrtve Srebrenice i Mostara.

Mural posvećen nevinim žrtvama nalazi se na raskrsnici ulice Žrtava Uborka i magistralnog puta M 17, dvadesetak metara južnije od murala posvećenog FK Velež.

U akciji su učestvovali bivši gradski vijećnici Adnin Hasić i Adil Šuta, nekadašnji kapiten košarkaške reprezentacije BiH Samir Lerić kako i koordinator akcije, Alen Jaganjac.

Tri godine je mural stajao netaknut sve dok Radončićevi jurišnici nisu odlučili po njemu polijepiti plakate na kojima je lik njihovog fotošopiranog utemeljitelja, amaterski loše urađene zubne proteze i urnebesnog naslova FahrudIN.

Sljedeći članak

Voja bi da ‘apsi

PROČITAJTE I...

“Sevdalinka je, nesumnjivo, nastala pod utjecajem kur'anskih mekama, koje su na tlo Bosne i Hercegovine donijele Osmanlije. Ti su mekami u Bosni i Hercegovini doživjeli određene transformacije, pa ih vidimo suženijim i od turskih, a naročito od arapskih. Zato možemo i reći da danas postoji autentičan bosanski mekam na kojem se bazira kako sevdalinka, kao svjetovna forma, tako i islamska sakralna muzika, uključujući i ezan”

Hadž se ponekad poklapa s vrelim ljetnim mjesecima, što bi u budućnosti moglo biti opasno za hodočasnike koji većinu vremena na hodočašću provode napolju, navodi se u istraživanju objavljenom u Geophysical Review Lettersu.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!