Prvi mart uz Ediciju “Bošnjaci”

“Bošnjaci počesto ne djeluju jedinstveno, ali kada je država u pitanju, kada osjete da je njena opstojnost narušena, tada pokazuju zavidnu razinu kolektiviteta i zajedništva. Upravo takvu atmosferu svjedočimo ovih dana, što se posebno vidi u odzivu na obilježavanje 1. marta”, rekao je glavni urednik sedmičnika Stav i Edicije “Bošnjaci” Filip Mursel Begović

 

Piše: Edib KADIĆ

 

U Njemačkoj i Austriji je povodom obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, nastavljena manifestacija “Buđenje”, koja je započela širom Evrope u novembru 2018. godine. Riječ je o prezentaciji filma o prvom predsjedniku Predsjedništva BiH Aliji Izetbegoviću i promociji Edicije “Bošnjaci”, koji su započeti u organizaciji JU Muzeja “Alija Izetbegović” i “Simurg Medije” / sedmičnika Stav.

Manifestacija je održana u džematima Islamske zajednice u austrijskom Linzu i Salzburgu te u njemačkom Münchenu i Augsburgu. Direktor Muzeja “Alija Izetbegović” Adnan Žiško predstavio je rad javne ustanove kojom rukovodi te se osvrnuo na život i djelo prvog predsjednika nezavisne BiH. Žiško je govorio i u svojstvu koordinatora Edicije “Bošnjaci” čije je 1. kolo iz štampe izašlo u septembru 2018. godine, a Muzej “Alija Izetbegović” bio je glavni partner projekta. O Ediciji “Bošnjaci”, koju su izdali sedmičnik Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu, govorio je njen glavni urednik Filip Mursel Begović. O islamskom naslijeđu u Evropi i Bošnjacima kao narodu na razmeđu Istoka i Zapada govorio je publicista Adis Tanović, autor brojnih vodiča i monografija o Bosni i Hercegovini i Sarajevu.

Promotori su se, uz predstavljanje pojedinih knjiga iz Edicije “Bošnjaci”, osvrnuli na trenutno kulturno, političko i društveno stanje Bošnjaka. Istaknuto je zadovoljstvo da je ove godine pojačano proslavljan 1. mart. “Bošnjaci počesto ne djeluju jedinstveno, ali kada je država u pitanju, kada osjete da je njena opstojnost narušena, tada pokazuju zavidnu razinu kolektiviteta i zajedništva. Upravo takvu atmosferu svjedočimo ovih dana, što se posebno vidi u odzivu na obilježavanje 1. marta”, rekao je glavni urednik sedmičnika Stav i Edicije “Bošnjaci” Filip Mursel Begović.

Džemat Nur iz Linza, gdje je održana jedna u nizu od promocija, od svog osnivanja 1991. godine konstantno se širio, a danas broji više od 1.000 članova. U 2014. godini svečano je otvorena prva i jedina džamija u Gornjoj Austriji. Dugogodišnji imam rahmetli Rasim ef. Zahirović dao je veliki doprinos u izgradnji džamije i džemata. Današnji imam Enes ef. Omerović u Linz je došao iz Gornjeg Vakufa, gdje je obavljao dužnost glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice. U Sarajevu je završio Fakultet islamskih nauka, na istom magistrirao, a trenutno priprema doktorsku disertaciju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za historiju Bosne i Hercegovine u 19. i 20. stoljeću. Predsjednik džemata Sabahudin Mujević porijeklom je iz Crne Gore. Po zanimanju je inžinjer telekomunikacija. U već sada svom drugom mandatu dao je veliki doprinos u radu i budućem razvoju džemata, te dogradnji BKC (Bosanskog kulturnog centra), koji je smješten u neposrednoj blizini džamije. Trenutno mektepsku nastavu pohađa 200 djece, a tu su i mnogobrojne druge sekcije i aktivnosti.

Početak organiziranja Bošnjaka u Salzburgu i okolini počeli su u oktobru 1991. godine. Prvo je osnovan ogranak SDA Salzburg, zatim zavičajni klubovi, Bosanska islamska zajednica, te Bosanski kulturni centar, Merhamet i omladina. Predsjednik džemata Salzburg, gdje je održana promocija Edicije “Bošnjaci”, jeste Edin Husarević. U Austriju je došao iz Bosanske Krupe u aprilu 1994. godine. Prema njegovim riječima, džemat Salzburg već duži period planira gradnju džamije i islamskog centra, ali će im za to biti potrebna politička podrška, u vidu dobijanja potrebnih dozvola i odobrenja. Uskoro će džemat posjetiti zamjenik gradonačelnika Salzburga, koji će prezentirati svoju političku kampanju. U džematu se nadaju da će ovaj put njihovi zahtjevi naići na odobrenje, nakon niza opstrukcija u izgradnji islamskog centra. Od oktobra 2016. godine imam džemata je Hasan Sušić, koji pored klanjanja svih pet redovnih namaza, uspješno s mualimom vodi brigu o radu mekteba, kojeg čini 170 djece. Džemat danas ima 340 članova, a, također, vlasnici su i prostora u kojem se obavlja namaz i ostale aktivnosti.

Džemat Augsburg osnovan je 1991. godine, a od 2009. godine raspolaže s modernim i veoma funkcionalnim islamskim centrom gdje je i održana promocija Edicije “Bošnjaci”, u čijem su sastavu molitveni prostor, sala za promocije i manifestacije, kancelarije džemata i imamski stan. Prema riječima predsjednika džemata Mumina Salihovića, koji je u Njemačku došao iz Kalesije 1992. godine, Bošnjaci Augsburga sami su finansirali kako kupovinu, tako i adaptaciju džematskih prostorija. Trenutni broj članova džemata jeste 335 porodica. Imam džemata Bahrudin ef. Omeragić, po zanimanju magistar islamskih nauka, dolazi iz Sarajeva i u ovom je džematu od 2006. godine. Neizmjernu podršku radu džemata daju i članovi odbora Sadik Gušić, Zijad Badnjević i Zakir Grabus, ali i ostale džematlije.

Promocija je održana i u Münchenu, u džematu Hidaje, koji je osnovan 2009. godine i danas ima oko 250 aktivnih članova. Čini ga veliki broj mladih i visokoobrazovanih ljudi, od učitelja, profesora, pravnika do inžinjera. Predsjednik džemata jeste Fahrudin Bradarić, koji je 1992. godine iz Orahove u blizini Bosanske Gradiške došao u Njemačku. Imam Nusret ef. Hodžić završio je Al-Azhar, a porijeklom je iz Živinica. Drugi imam Abdulvehab ef. Vehabović je iz Banovića, a završio je Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Mekteb džemata čine djeca uzrasta od 3 do 19 godina, podijeljena u trinaest grupa. Nastavu drži tim mualima (nastavničko vijeće) koji se sastoji od deset visokoobrazovanih članova.

Džemat Braunau osnovan je 2003. godine, a od 2006. godine su, zahvaljujući trudu i zalaganju džematlija-vakifa, u vlastitim prostorijama. Džemat broji 240 članova, a na vjersku pouku je upisano 105 djece. Od tog broja, njih šezdeset uči u Kur’anu. Imam Abdullah ef. Čajlaković, koji nesebično i veoma požrtvovano obavlja dužnost imama i vjeroučitelja, sudjelovao je u promociji Edicije “Bošnjaci” i zahvalio gostima na posjeti.

Edicija “Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i pod sponzorstvom “BH Telecoma”. Ediciju “Bošnjaci” je kao naučno-istraživački projekt o fundamentalnom istraživanju bošnjačkog identiteta podržalo Ministarstvo nauke i obrazovanja Kantona Sarajevo.

Deset knjiga Edicije “Bošnjaci” bit će objavljeno u dva kola. 1. kolo javnosti predstavljeno je u Narodnom pozorištu Sarajevo 23. septembra 2018. Riječ je o sljedećim naslovima: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović – kratka biografija (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). 2. kolo se nalazi u pripremi te će izaći krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine. Riječ je o sljedećim naslovima: Kratka historija Bošnjaka, Kratka historija islama u BiH, Genocid nad Bošnjacima, Kratka historija bošnjačke književnosti i Kratka historija Armije Republike BiH.

Uz Muzej “Alija Izetbegović”, partneri projekta su Bošnjačko nacionalno vijeće Srbije, Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica u Hrvatskoj i Bošnjački kulturni savez Slovenije.

 

PROČITAJTE I...

Nagrađivanjem spisateljskog djela nagrađuje se upravo njegov pisac jer pisca suštinski nije moguće odvojiti od njegova spisateljskog djela i obratno, kako to kazuje i elementarna logika, a potvrđuju brojne savremene književne teorije, a naročito tzv. etička kritika. Zato, dodjela Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu predstavlja dodjelu nagrade piscu i djelu koji stoje u odbrani sudski dokazanih ratnih zločina i sudski presuđenih ratnih zločinaca, s jedne strane, dok, s druge strane, predstavlja čin nepravde i moralnog nasilja nad žrtvama ovih ratnih zločina i njihovih počinilaca i naredbodavaca. A to u konačnici znači da je dodjelom Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu Nobelov komitet indirektno i sam podržao politiku i ideologiju ratnih zločina, uključujući i zločin genocida, stoji u pismu prof. dr. Sanjina Kodrića, predsjednika BZK “Preporod”, koje prenosimo u cijelosti

Stela Roso je iz Splita, a Marko Samodol iz Šibenika. Stela je drugi, a Marko prvi put u Srebrenici. “Bila sam i prošle godine. Emocija koja se samo ovdje može doživjeti me vraća u Srebrenicu. Dolazimo da odajemo počast žrtvama genocida i opet ću dolaziti ovdje”, poručila je Roso, dok je Samodol kazao: “Ovdje je emocija koja je teško opisiva riječima. Bio sam u Vukovaru, ali ovdje doći je neopisivo. Vidjeti šta su drugi narodi doživjeli, teško je to sve opisati kako se osjećam.”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!