Prvi evropski “neboder”

Godine 2016. počela su nova iskopavanja, što je stručnjacima omogućilo da utvrde da je neobično visoka građevina zapravo bila palača člana plemstva Toleda. Jorge Morín, direktor kopa, objašnjava da je visina zgrade izračunata pomoću Pitagorine tehnike za udvostručavanje površine trga, a na preko 12 metara bila je prvi “neboder” ranog srednjeg vijeka. U devetom stoljeću, tokom razdoblja Al-Andalusa, kompleks je bio izložen velikim promjenama

Španski, engleski i njemački arheolozi proučavaju visigotsku palaču visoku 12 metara, sagrađenu početkom 6. stoljeća. Zbog medvjeda, divljih svinja i drugih životinja koje su vrebale u šumama koje su se protezale oko 30 kilometara oko Toleda, šef pokrajine odlučio je sagraditi veliku dvokatnicu za lov. Sto godina kasnije, crkva, skladište i nasip koji je punjen vodom iz planina izgrađen je pokraj dvorca i okružen zidom debljine više od dva metra. Mnogo godina kasnije ovo područje, koje je obuhvatalo pet hektara, postat će zaselak Arisgotas u pokrajini Toledo.

Tim koji broji više od 100 stručnjaka s nekoliko evropskih univerziteta na čelu s Isabelom Maríjom Sánchez Ramos iz Instituta za arheologiju Univerziteta u Londonu proveo je posljednje tri godine u obnovi ove enigmatske enklave. Na arheološkom nalazištu Los Hitos istraživači su iskopali više od 100 tijela i procijenili da je visina najviše zgrade iznad 12 metara. Tek u devetom stoljeću ovaj je rekord bio nadmašen minaretom visokim 20 metara u Cordobi, koji su dizajnirali mavarski arhitekti. Mnogo kasnije, u 16. stoljeću, lokalni seljaci u Arisgotasu stalno su dolazili preko masivnog kamenja dok su obrađivali zemlju, kamenje ili hitos, i tako su mjestu dali ime. Ti su blokovi obično nošeni u grad i korišteni u izgradnji kuća. U prvom desetljeću 20. stoljeća otkrivena je grobnica u alabasteru, a 1938. godine vlada španske republike poslala je tim stručnjaka da sve istraže. Međutim, arheolozi su tek sedamdesetih počeli iskopavati mjesto i svojim su nalazima razvili teoriju da je visoka zgrada bila crkva okružena kamenim grobnicama.

Godine 2016. počela su nova iskopavanja, što je stručnjacima omogućilo da utvrde da je neobično visoka građevina zapravo bila palača člana plemstva Toleda. Jorge Morín, direktor kopa, objašnjava da je visina zgrade izračunata pomoću Pitagorine tehnike za udvostručavanje površine trga, a na preko 12 metara bila je prvi “neboder” ranog srednjeg vijeka. U devetom stoljeću, tokom razdoblja Al-Andalusa, kompleks je bio izložen velikim promjenama. Crkva je, primjerice, pretvorena u džamiju s mihrabom. Stepenice su dodane paviljonu, dok su vrata zazidana. Kompleks je služio kao utvrđeni prostor za konjske zaprege. Kada je kralj Alfonso VI osvojio Toledo 1085. godine, sve je propalo, a mjesto je postalo obični kamenolom.

 

PROČITAJTE I...

“Majke Srebrenice iz Bajramovića, gdje žive same bez ikog svog jer su im dušmani u genocidu ubili sinove i muževe, bile su na hadžu zahvaljujući dobrotvorima. Pozvao ih Milostivi da im ublaži tugu, a akobogda, tuga će minuti susretom sa svojim sinovima i muževima u Džennetu. Idu prema meni, grle me, plaču. Plaču i grle sve one koji im na djecu liče i koji su njihovih godišta”

Knjiga Ja, onaj drugi i drukčiji svijet: uvod u historiju odnosa islama i Zapada autora Ibrahima Kalina istinska je studija izuzetne informativnosti i dubine koja nastoji rasvijetliti dva važna fenomena: odnose islamskog i zapadnog društva u jednom veoma dugom historijskom razdoblju i različite dimenzije slojevite historije tih odnosa. Kalinova studija ni po čemu ne podsjeća na onu vrstu tekstova pisanih s namjerom da čitaoca u nešto uvjere. Ovdje je riječ o knjizi u kojoj autor, inače vrstan mislilac i filozof, nastoji razumjeti susrete islamskog i zapadnog društva, bilo u formi sukoba ili plodonosne saradnje, te ih smjestiti u racionalan okvir. Autor znalački potcrtava kako historija nikada nije nešto što pripada samo prošlosti, već podjednako i našoj sadašnjosti. Samo ono razumijevanje historije koje ne izlazi izvan racionalnih okvira, smatra Kalin, može nam pomoći da gradimo temelje za zdraviju budućnost. Stoga je njegova knjiga ne samo uvod u historiju odnosa islama i Zapada već i svojevrstan uvod u filozofiju historije odnosa dvaju velikih kulturno-civilizacijskih krugova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!