fbpx

Promocija knjiga Dželaluddina Rumija

Nije se Evropa upoznala s Mesnevijom ni u 18. ni u 20 stoljeću, ona se s Mesnevijom upoznala u 15. stoljeću, i ti Bošnjaci Evropljani živjeli su Mesneviju u Bosni kroz razgranati tesavvufski život u kojem su dominirali mevlevijski i nakšibendijski tarikat

Piše: Filip Mursel BEGOVIĆ

 

Centar za istraživanje i unaprjeđenje duhovne i kulturne baštine – Stolac te Izdavačka kuća “Bookline” Sarajevo organizirali su u subotu 17. septembra u tekiji u Stocu promociju knjiga Tajne uzvišenosti i Ostrvo Mesnevije Dželaluddina Rumija. Promotori knjiga bili su glavni urednik sedmičnog časopisa Stav Filip Mursel Begović i dr. Munir Drkić, koji je ove dvije knjige preveo s perzijskog jezika. Promociju je moderirao književnik Enes Ratkušić.

Filip Mursel Begović u svom je obraćanu rekao da je Ostrvo Mesnevije zbirka Rumijevih stihova koja je očito zamišljena da služi kao nadahnuće i kao podsticaj putniku na duhovnom putu. “Jusuf Sinečak, sastavljač i sam pripadnik mevlevijskog tarikata i mevlevijski šejh iz 16 st., porijeklom je s Balkana, vjerovatno Grčke Makedonije, dobro je znao šta radi. Odnosno, radio je to s uputom, s izunom. Najbolji prevodilac onaj je kojega u tekstu ne osjećamo. Takav je Munir Drkić. Nema stilske nezgrapnosti, nema krutosti ili s druge strane pretjerane kićenosti u prijevodu. Zašto je meni bilo važno Ostrvo Mesnevije? Zašto sam ga popio naiskap i osjećao povjerenje? Prvo, imamo sastavljača autentičnog mevlevijskog šejha i imamo prijevod s originala koji je uradio znalac i znanstvenik”, objasnio je Begović.

Begović je istakao kako se tvrdi da se Evropa s Rumijevim djelom upoznala u 18. stoljeću, a pobliže onda kada Rumijevo djelo postoje popularno štivo za sve duhovne tragatelje, tek krajem 20. stoljeća i početkom 21. “Međutim, je li to tako? Nije se Evropa upoznala s Mesnevijom ni u 18. ni u 20. stoljeću, ona se s Mesnevijom upoznala u 15. stoljeću, i ti Bošnjaci Evropljani živjeli su Mesneviju u Bosni kroz razgranati tesavvufski život u kojem su dominirali mevlevijski i nakšibendijski tarikat. Na nama je krivica jer još uvijek ne znamo tu svoju baštinu prije svega cijeniti, a zatim i kao vrijednost nametnuti Evropi. Perzijski jezik bio je kućni jezik u mnogim bošnjačkim kućama kao i arapski i turski, a tradicija mesnevihanstva ovdje je prisutna stoljećima, i to u tekijskim akademijama, školama i privatnim kućama, do današnjeg dana”, kaže Begović.

Dr. Munir Drkić, prevodilac ovih dijela koje je izdala Izdavačka kuća “Bookline” Sarajevo, podsjetio je da je Dželaluddin Rumi jedan od najvećih pripovjedača u perzijskoj klasičnoj književnosti, naročito najveći pripovjedač u stihu. Objasnio je da se njegova poezija, kao i proza, može tumačiti na tri nivoa. “Prvi nivo na kojem se može razumijevati tekst Dželaluddina Rumija jeste onaj zabavni. Sve su njegove priče zabavne. I ono što ga odvaja od svih drugih perzijskih autora jeste to što svaka njegova priča na samom svom kraju sadrži vrhunac. Druga razina jeste poučna ili moralna. Taj aspekt Mesnevije, koja se kod nas više od 500 godina izučava, najviše je pokriven. Pouka za moralno usavršavanje ili napredovanje ljudi koji stupe na duhovni put usavršavanja. Treća je razina metafizička ili gnostička razina Rumijevih dijela”, pojašnjava Drkić.

“Upravo je knjiga Ostrvo Mesnevije, izbor od 365 stihova, namijenjena za početnike sufijskog nauka, kako kaže Jusuf Sinečak: ‘Pošto okeanom Mesnevije ne mogu svi samostalno i bez vodiča ploviti, ja ću vam dati jedno ostrvo na koje ćete se vi popeti i s kojeg ćete gledati te dubine okeana Mesnevije.’ To je, dakle, tih 365 stihova, prema broju dana u godini. Tako su lijepo uklopljeni da nema nikakve sumnje da Jusuf nije znao Mesneviju napamet, odnosno da nije bio hafiz Mesnevije”, rekao je u svom izlaganju Drkić.

Podsjetio je i na to da je drugi najznačajniji komentar Mesnevije napisao Abdulah Bošnjak. “Naš autor koji je na svaki stih na perzijskom spjevao pet ili šest stihova na turskom. Original tog djela nekad se čuvao u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Ja sam ga našao u Sulejmaniji u Istanbulu”, kaže Drkić.

Djelo Tajne uzvišenosti treće je najpoznatije djelo Dželaluddina Rumija. “To je prozno djelo. Riječ je o sedamdeset dva prigodna predavanja koja je on držao svojim sljedbenicima nakon susreta sa Šemsom od Tabriza. Mnoga od ovih poglavlja odgovaraju mnogim poglavljima iz Mesnevije jer je Rumi po noći diktirao Mesneviju Husamuddinu Čelebiju, a po danu je razumljivijim jezikom i na jednostavan način svojim slušaocima objašnjavao ono što bi noć prije Husamuddinu citirao. U njoj možete pronaći njegov svjetonazor, onako kako je on vidio svijet, onako kako je on vidio ljude oko sebe i na pravi način možete upoznati njegovu ličnost sa svim prednostima i, ja bih rekao, pokojom mahanom”, rekao je Drkić.

PROČITAJTE I...

Govor o bosanskohercegovačkoj, a samim tim i bošnjačkoj književnoj produkciji, u stvari, govor je o njenom nepostojanju. To nepostojanje je suštinsko iako nije apsolutno. Knjige i dalje postoje, i dalje se pišu i publiciraju, sve je veći broj “autora”, a svijet društvenih mreža, digitalne štampe i kopirnica na drukčiji način određuje kako se taj status stiče. O savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj produkciji promišljam sa stanovišta pomalo ciničnog i manje-više ogorčenog pogleda s čitateljske margine svog kontinuiranog ali, ipak, nepotpunog uvida u sve objavljene knjige. Rukovodimo se mišlju da je pojedine autore bolje izostaviti nego o njihovim djelima pisati “napamet”. Predstavit ću knjige koje su privukle moju pažnju, a koje su objavljene 2019. i 2020. godine, a pregled koji nudim je u dobroj mjeri reduciran, i trebao bi biti tek kopča za temeljitije preglede kojima bi se, po prirodi stvari, trebali baviti časopisi za književnost i kulturu.

U saradnji s “Hayat” televizijom, sedmični magazin “Stav” je, u sklopu svečanog obilježavanja 25. novembra, na ovoj televiziji bio gost specijalne emisije u Zemaljskom muzeju, u kojoj su sudjelovali članovi žirija i laureati nagrade “25. novembar”, a emisiju je vodio glavni urednik “Stava” Filip Mursel Begović. U emisiji, koja se emitirala 25. novembra u 20 sati na “Hayat” televiziji, građanima se obratio i Visoki pokrovitelj nagrade “25. novembar” Nj. E. Šefik Džaferović, ujedno čestitavši ovogodišnjim laureatima primitak prestižne nagrade. S obzirom na epidemiološku situaciju, ovo je bio način da se u uvjetima “nove normalnosti” svečana dodjela nagrade “25. novembar” ipak održi. “Hayat” televizija je za 25. novembar pripremila cjelodnevni program koji je vrvio bogatim sadržajima. Cjelodnevno izvještavanje s terena širom Bosne i Hercegovine, gostovanja uglednih imena iz kulture i društva, reportaže iz temeljnih institucija kulture i muzeja činio je obilježavanje 25. novembra na “Hayat” televiziji najboljim sadržajem koji građani Bosne i Hercegovine mogu pratiti na Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Predstavljamo snimak emisije:

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!