Projekti, projekti i samo projekti

Za diskusije su se javili predstavnici različitih bošnjačkih udruženja i organizacija od Makedonije, Kosova, Sandžaka, do Hrvatske i Slovenije, koji su, svako na svoj način, govorili o stanju, položaju i problematici s kojom se susreću Bošnjaci koji žive, rade i djeluju u navedenim zemljama. Izražena je snažna želja za povezivanjem i umrežavanjem kroz projekte, te je istaknuto da se od ove inicijative BZK “Preporod” puno očekuje

 

Piše: Hamza RIDŽAL

 

U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i pod pokroviteljstvom Općine Novi Grad Sarajevo i načelnika Semira Efendića, a u sklopu obilježavanja 28. septembra – Dana Bošnjaka, održan je okrugli stol u Centru za kulturu Dobrinja – vila Hadžihalilovića. Okrugli stol o temi “Bošnjaci – stanje i perspektive”, kojem su prisustvovali predstavnici Bošnjaka i bošnjačkih kulturnih društava iz BiH, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova, te zvaničnici iz političko-društvenog života, održan je s namjerom da se razgovara o implementaciji zajedničkih projekata između bošnjačkih zajednica u BiH, regije i drugih zemalja u kojima žive Bošnjaci.

Moderator skupa bio je generalni projekt-menadžer BZK “Preporod” Filip Mursel Begović, a pored predsjednika “Preporoda” Sanjina Kodrića te načelnika Semira Efendića, učešće su uzeli i Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik u Sarajevu, potom Suad Džafić, pomoćnik ministra za kulturu pri Ministarstvu civilnih poslova BiH, Adis Salkić, pomoćnik ministra obrazovanja u Vladi Federacije BiH, te Zijad Ljevaković, savjetnik za dijasporu predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića. Nakon uvodnih riječi, za diskusije su se javili predstavnici različitih bošnjačkih udruženja i organizacija od Makedonije, Kosova, Sandžaka, do Hrvatske i Slovenije, koji su, svako na svoj način, govorili o stanju, položaju i problematici s kojom se susreću Bošnjaci koji žive, rade i djeluju u navedenim zemljama.

Prisutnim se obratio načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić iskazavši dobrodošlicu. On je u uvodnom obraćanju kazao da je prof. dr. Sanjin Kodrić, kao novi predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, unio novu energiju u rad ovog najstarijeg bošnjačkog kulturnog udruženja, osnovanog još 1903. godine.

Generalni projekt-menadžer BZK “Preporod” Filip Mursel Begović istaknuo je da kako je do sada potpisivan veliki broj protokola i sporazuma o saradnji, ali skoro sve je to ostalo mrtvo slovo na papiru. “Cilj ovog skupa jeste da se okupimo oko projekata. Mi ćemo to činiti kroz ‘Preporod’, prije svega u Bosni i Hercegovini, a zatim u domovinskim zemljama i dijaspori”, poručio je Begović, prepustivši riječ predsjedniku BZK “Preporod” dr. Sanjinu Kodriću, koji je govorio o konkretnim projektima u oblasti kulture na kojima se trenutno radi i koji su u planu. Istaknuvši da je u kulturi identitet jednog naroda, Kodrić je poručio da su ponajvažniji projekti za očuvanje identiteta upravo oni u oblasti kulture. “Pred nama su neki fundamentalni projekti.

Prije svega mislim na novi Pravopis bosanskoga jezika. To je projekt koji moramo zajednički uraditi. Stoga očekujemo saradnju s Institutom za jezik, s lingvistima sa svih naših fakulteta, ali i s dijasporom. U standardiziranju i normiranju bosanskoga jezika treba se čuti i glas dijaspore jer taj bosanski jezik održava šarolikost bosanskih govora. Pravopis je fundamentalni naučni projekt na kojem mi sada počinjemo raditi. Drugi veliki projekt u koji ulazimo jeste Rječnik bosanskog jezika, koji već godinama sam radi prof. dr. Dževad Jahić, bez institucionalnog okvira. Zbog toga taj projekt i traje tako dugo. Velikim rječnikom u 16 tomova mi suštinski pokazujemo šta bosanski jezik jeste. Taj projekt želimo vezati uz ‘Preporod’, da ‘Preporod’ bude njegov izdavač. Mi u ‘Preporodu’ želimo vratiti sve temeljne kulturne projekte koji se tiču Bošnjaka”, poručio je Kodrić.

On je dodao da će se intenzivirati i rad na projektu “Bošnjačka književnost u 100 knjiga”. “To se objavljuje predugo. Za 24 godine objavljeno je 60 knjiga. To je sramota. Mi svake godine moramo izdati po jedno kolo od pet knjiga. Stoga najavljujem da će u narednih osam godina taj projekt biti dovršen i da ćemo ići dalje. Književnost je intima jednog naroda, ono gdje je taj narod ispoljio samoga sebe. Ona je srce našeg jezika i zbog toga nam je taj projekt tako važan”, kazao je Kodrić. Među ostalim projektima koje je najavio, a na kojima se već radi, Kodrić je istaknuo Enciklopediju Bošnjaka kao “ličnu kartu Bošnjaka u kojoj će biti upisana naša znanja o nama”. Enciklopedija će biti printana kao knjiga, ali će također biti dostupna u digitalnoj verziji, kao online platforma na kojoj će se Bošnjaci, ma gdje bili, moći okupiti. “Na sve vas računamo u ovim projektima. Vi ćete govoriti o Bošnjacima na Kosovu, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji… Stoga je od izuzetne važnosti da se okupljamo oko projekta i mislimo cjelinu našeg naroda”, poručio je Kodrić.

Generalni projekt-menadžer Filip Mursel Begović dodao je planirani rad na antologijama bošnjačke književnosti, organiziranje festivala folklora, festivala književnosti i druge projekte, istaknuvši da “Preporod” mora artikulirati kulturu od akademskog do folklornog nivoa. Posebno je istaknuo projekt ljetne škole bosanskog jezika i bošnjačke kulture koji je planiran već od naredne godine i podrazumijeva organiziranje ljetne nastave prije svega za učenike iz manjeg bh. entiteta, domovinskih zemalja i dijaspore. To bi, kako je rekao, trebala biti jedna od sržnih tačaka za uvezivanje Bošnjaka ma gdje se nalazili. Begović je spomenuo i izradu udžbenika bosanskog jezika za dijasporu, te je riječ prepustio Alenu Kalajdžiji, direktoru Instituta za jezik, koji je o tome opširnije govorio.

Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici političkih i kulturnih organizacija Bošnjaka u domovinskim zemljama. Među njima su bili i Ahmedin Škrijelj, generalni sekretar Stranke demokratske akcije Sandžaka, Suljo Mustafić, politički direktor Bošnjake stranke u Crnoj Gori, Armin Hodžić ispred Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Republici Hrvatskoj, Nihad Biševac, gradonačelnik Novog Pazara, Hazbo Mujović, gradonačelnik Sjenice, Kerim Dizdar, predsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije, Esad Džudžo, direktor Centra za bošnjačke studije sa sjedištem u Tutinu, Selma Rizvanović-Mandal ispred organizacije “Edu‑Nisa” iz Makedonije i drugi gosti.

Učesnici okruglog stola predstavili su bošnjačke zajednice u zemljama iz kojih dolaze, govorili o stepenu njihove organiziranosti, političkog statusu i kulturnom aktivizmu. Prisutni su imali priliku čuti s kakvim se izazovima susreću Bošnjaci u regiji. Neki od nisu nimalo ohrabrujući. Naprimjer, Selma Rizvanović-Mandal kazala je da bošnjačka omladina u Makedoniji, u kojoj živi 1-2% Bošnjaka, sve više podliježe procesima asimilacije i zaboravlja na vlastitu kulturu i korijene. S obzirom na to, ona je kazala da im je najveća pomoć potrebna u sferi obrazovanja. “Mi smo ekonomski jaki i dobro smo integrirani u društvo, ali nemamo tako izraženu svijest o bitnosti bosanskog jezika. Mi smo ove godine čak dobili rješenje da se pokrene škola na bosanskom jeziku, ali su to Bošnjaci odbili. Naprosto nisu htjeli. Organizirali smo i tribinu da vidimo zbog čega to neće. Tu smo saznali da naši Bošnjaci osjećaju vezu s bosanskim jezikom, ali da nemaju povjerenje u institucionalnu podršku kada je u pitanju nastava na bosanskom jeziku, tj. nemaju povjerenje u Bosnu i Hercegovinu”, kazala je Rizvanović-Mandal, istaknuvši da je poseban problem činjenica da Bošnjaci u Makedoniji nemaju jaku političku partiju koja bi štitila njihove interese.

Kerim Dizdar, predsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije, iskazao je potrebu za educiranjem Bošnjaka o njihovom identitetu u domovinskim zemljama. Prema posljednjem popisu u Sloveniji, pola Bošnjaka su se izjasnili kao Muslimani. Sličan problem istaknuo je i Suljo Mustafić iz Crne Gore, istaknuvši da je u toj zemlji realno prisutno 15% Bošnjaka u odnosu na ukupan broj stanovnika, ali se njih 6% izjasnilo kao Muslimani. Na su taj način, primijetili su Mustafić i Dizdar, Bošnjaci sami sebi ograničili i učinili politički manje prisutnim i vidljivim. Stoga se na okruglom stolu razgovaralo i o modelima emancipacije Bošnjaka u domovinskim zemljama i načinima njihovog educiranja o vlastitom identitetu. Svi prisutni iskazali su radost što je došlo do jednog ovakvog skupa, a posebno zbog toga što je njegov organizator “Preporod”. Prema riječima Mustafića, samo ime “Preporoda” garantira ozbiljnost u pristupu i djelima, te je stoga posebna sreća što se upravo “Preporod”, kao najstarija institucija kulture svih Bošnjaka, aktivirao kako bi okupio Bošnjake u regiji.

Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad: Krenimo putem preporoda

Drago mi je da BZK “Preporod” na neki način preuzima tu ulogu i popunjava ogromnu prazninu kao kulturno-obrazovna institucija oko koje ne treba biti nikakvih dilema i razilaženja kada su u pitanju Bošnjaci. Ostale kulturne institucije, udruženja i organizacije trebaju postati dio mreže BZK “Preporod” i u Novom Pazaru, i Novom Gradu, i na Novom Zelandu, gdje god da žive Bošnjaci. Sretan sam i zadovoljan da smo mi kao lokalna zajednica mogli pomoći u organizaciji ovog okruglog stola na kojem se razgovaralo i dogovaralo o važnim pitanjima i problemima kulture i identiteta Bošnjaka kao najbrojnijeg naroda u BiH i naroda koji živi kao autohtoni narod u nekoliko susjednih država, ali i kao emigracija u skoro svim državama svijeta. Uloga koju u vremenu koje je pred nama može imati BZK “Preporod” za očuvanje kulture, jezika i identiteta Bošnjaka možda je i presudna. Zbog toga vas pozivam da podržimo BZK “Preporod” u svim njihovima aktivnostima i tako ponovo krenemo putem preporoda.

 

PROČITAJTE I...

Školuju se na bosanskom, srpskom i albanskom jeziku. Prema popisu stanovništva 2011. godine, u Srbiji (bez Kosova) je živjelo 7.767 Gorana. Prema procjenama, Gorana ima više od 60.000. U Gori ih trenutno živi i radi između 6.000 i 8.000. Gorani su se do 1991. godine nacionalno izjašnjavali u popisima kao Muslimani. Pod utjecajem manipulacija kojima su bili izloženi od Miloševićevog režima, Srpske akademije nauka i umetnosti i Beogradu poslušnih kadrova rodom iz Gore, geografska odrednica Gorani pretvorena je u nacionalnu komponentu i preko noći stvorena novokomponirana nacija Goranci. Cilj je bio da se Gorani vještački i neprirodno odvoje od muslimanskog (bošnjačkog) nacionalnog korpusa i tako oslabe i podjele muslimanski (bošnjački) narod

Poziv da se Bošnjaci politički organiziraju prihvata se s rezervom. Naši ljudi koji iole ulaze u te procese to prihvataju s dozom snishodljivosti, kao da nekom treba da se pravdaju, da se izvinjavaju za taj ipak ljudski i krajnje opravdan čin. U ovim okolnostima, početkom 2017. godine, rađa se ideja o formiranju Foruma Bošnjaka Makedonije s osnovnom idejom, pred dolazećim generacijama, da očuva ono što jesmo, da pomogne proces promoviranja nacionalne svijesti i očuvanje vlastitog političkog i kulturnog identiteta

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!