fbpx

Prof. dr. Samir Beglerović (1973–2020): Bio je oličenje svih onih osobina koje trebaju krasiti jednog iskrenog muslimana

Žestina kojom je branio principe u koje je vjerovao bila je obrnuto proporcionalna njegovoj tihoj naravi. Duboka tuga zbog odlaska ovog intelektualca, učitelja i prijatelja izražena je i kod onih koji su ga tek usputno poznavali. Ona je, vjerovatno, posljedica one unutarnje spoznaje, neprevodive u diskurzivni jezik, da nismo izgubili samo profesora i učitelja već i istinsku moralnu vertikalu, jednog od onih kolosa duha s kojima se spuštao bereket na sve u njihovoj blizini.

 

Piše: Hamza RIDŽAL

U ponedjeljak, 9. novembra 2020. godine, na Ahiret je preselio prof. dr. Samir Beglerović, vanredni profesor na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu (FIN). Prof. dr. Beglerović rodio se 1973. godine u Sarajevu, gdje je završio osnovnu školu, a potom i sarajevsku Prvu gimnaziju 1991. godine. Upisuje i uspješno završava Fakultet islamskih nauka u Sarajevu 2000. godine.

Od 2000. do 2002. godine bio je urednik “muslimanskih stranica” časopisa za međureligijski dijalog Abraham, koji je izdavalo Udruženje za međureligijski mirotvorni rad “ABRAHAM” iz Sarajeva. Od 2002. do 2005. godine radio je na mjestu projekt-koordinatora u Udruženju “ABRAHAM” na projektu “Mjesto za druge u našoj vjeri i životu”. Od početka 2004. godine angažiran je honorarno kao pomoćnik bibliotekara Fakulteta islamskih nauka, te kao demonstrator na predmetima iz oblasti akaida i uporednih religija. Od januara 2006. godine uposlen je na Fakultetu islamskih nauka kao asistent na katedri za akaid.

Magistrirao je 2004. godine u oblasti akaida i tesavvufa na temu: “Fejzulah efendija Hadžibajrić – njegov život i borba za povratak tekija u okrilje Islamske zajednice”. Godine 2008. doktorirao je iz oblasti akaida i tesavvufa na temu: “’Abd alQādir al-Ġaylānī i derviški red kaderija”. Na FIN-u je predavao na predmetima: “Pregled ranog muslimanskog mišljenja”, “Rane škole kelama”, “Teološka antropologija”, “Osnovi učenja judaizma i kršćanstva”, “Šiizam”, “Savremeni religijski pokreti”, a na Univerzitetu u Tuzli i predmet “Filozofija religije”.

Objavio je više autorskih djela i prijevoda u brojnim stručnim i naučnim časopisima koje je moguće pronaći u različitim znanstvenim bazama podataka, kao i na internetskoj stranici “znaci.com”. Pisao je djela, studije i radove iz oblasti akaida (dogmatike), tesavvufa, opće teologije, uporednih religija, filozofije religije i kulturne antropologije.

Dr. Beglerović ostat će upamćen kao vrstan teolog i mislilac, neumorni istraživač i intelektualac, ali prije svega kao insan koji je uvijek bio spreman pomoći svima koji su pokucali na vrata njegova kabineta. Bio je oličenje svih onih osobina koje trebaju krasiti jednog iskrenog muslimana. Nenametljiv i samozatajan, svojim je prisustvom zračio smirenošću i vedrinom.

Ipak, to nije značilo da će Beglerović ustuknuti pred napadima na islam i uzvišene vrijednosti u koje je vjerovao. Kada je prije pet godina u izdanju Islamske zajednice u BiH publicirana jedna knjiga u kojoj je na grub način krivotvoren maturidijski akaid, koji slijede i muslimani u Bosni i Hercegovini, dr. Beglerović sam se javio redakciji časopisa Stav i zamolio da pošalje svoj tekst.

U njemu je jasno i nedvosmisleno stao u odbranu tradicionalnog islama u Bosni i hanefijsko-maturidijske teološke tradicije. Žestina kojom je branio principe u koje je vjerovao bila je obrnuto proporcionalna njegovoj tihoj naravi.

Duboka tuga zbog odlaska ovog intelektualca, učitelja i prijatelja izražena je i kod onih koji su ga tek usputno poznavali. Ona je, vjerovatno, posljedica one unutarnje spoznaje, neprevodive u diskurzivni jezik, da nismo izgubili samo profesora i učitelja već i istinsku moralnu vertikalu, jednog od onih kolosa duha s kojima se spuštao bereket na sve u njihovoj blizini.

U novom broju Stava donosimo tekst koji je rahmetli Beglerović objavio o panedimiji na portalu znaci.ba u aprilu ove godine, a koji je danas posebno znakovit jer je virus COVID-19 bio razlog Beglerovićevog preseljenja na Bolji svijet. Stvarni razlog, kako nas podsjeća profesor u svome tekstu, jeste Allahova volja i odredba koja upravlja životom i smrću, virusom i insanom – odredba da jedan ašik i alim tiho bude i još tiše ode u susret svome Voljenom.

Prethodni članak

Islamofobni monah

PROČITAJTE I...

Imajući u vidu sve historijske činjenice, 247 vijećnika ZAVNOBIH-a sastalo se 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu s ciljem određivanja budućeg položaja Bosne i Hercegovine. Iako je i tada bilo onih Srba i Hrvata koji su mislili da Bosna ne treba biti posebna cjelina kao ostale republike, ipak je prevladalo mišljenje da Bosna i Hercegovina treba biti posebna republika, što je logičan slijed okolnosti uzmemo li u obzir historijat njene državnosti.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!