fbpx

Prodajte Lenjina

Lenjinova slika u javnosti odavno je izgubila sjaj kakav je godinama brižljivo održavan. Nakon otvaranja arhiva, saznalo se da on na svojoj savjesti nosi stotine hiljada ubijenih, mučenih ili prognanih, ali oni koji ga poštuju tvrde da je on znao suprotstaviti se epidemiji kolere i dizenterije koja je potresala zemlju baš kad su boljševici došli na vlast.

 

Kako bi bilo da ga prodate? Tu je ideju javnosti obznanio Vladimir Žirinovski, vođa ultranacionalističke stranke LDPR, treće najveće formacije u Parlamentu Rusije. Svake godine oko 450.000 ljudi dođe u mauzolej vidjeti tijelo boljševičkog vođe, koji je umro 1924. u svojoj rezidenciji u Gorkom, izvan Moskve.

Ideja da se najpoznatiji stanar Crvenog trga učini profitabilnim nastala je nakon što je francuski biznismen Stéphane Distinguin predložio da prodaju sliku Mona Lise za 50 milijardi eura kako bi pokrili finansijsku rupu koju je izazvao Covid-19.

“Mogli bismo prodati Lenjinovu mumiju. Postoje kupci: Kina, Vijetnam ili neka druga komunistička zemlja, a Lenjin je u dobrom stanju, mumificiran prije tačno 96 godina”, napisao je na Twitteru Žirinovski.

Način na koji je Lenjin mumificiran izaziva zanimanje u nekim azijskim zemljama. Vijetnam je kontaktirao stručnjake koji se brinu za Lenjinovo mumificirano tijelo kako bi im pomogli zaustaviti propadanje tijela Hoa Chia Mina, njihovog vođe balzamiranog 1969.

Nekoliko zemalja svijeta, uključujući Kinu, Sjevernu Koreju i Vijetnam, balzamirali su svoje vođe zahvaljujući metodi Lenjinovog laboratorija iz SSSR-a, ali zasad nema vijesti o mogućim kupcima koji bi ruskim antikomunistima omogućili da se riješe boljševika s Crvenog trga. Održavanje Lenjinovog tijela košta 173.000 eura godišnje.

Od kraja Sovjetskog Saveza nekoliko se puta ponovo otvorila rasprava o tome šta učiniti s njegovim tijelom. Prema istraživanju objavljenom 2017. godine, dvije trećine Rusa vjeruje da je vrijeme za pokop Lenjinovog tijela. No njegov mozak neće počivati ​​pod zemljom jer je on uklonjen i izrezan na 300 kriški kako bi istraživači utvrdili “porijeklo njegova genija”.

U martu je delegacija Komunističke partije Rusije odlučila prekršiti pravila zabrane koja su vladala u Moskvi i otići u Lenjinov mauzolej na Crvenom trgu kako bi obilježili 150. rođendan boljševičkog vođe. “Za okončanje trenutne krize i poraz virusa korona učimo iz Lenjinovih savjeta i sve će biti dobro”, rekao je Genadij Zjuganov, lider stranke CPSU.

Lenjinova slika u javnosti odavno je izgubila sjaj kakav je godinama brižljivo održavan. Nakon otvaranja arhiva, saznalo se da on na svojoj savjesti nosi stotine hiljada ubijenih, mučenih ili prognanih, ali oni koji ga poštuju tvrde da je on znao suprotstaviti se epidemiji kolere i dizenterije koja je potresala zemlju baš kad su boljševici došli na vlast.

Takozvana španska gripa ubila je tri posto stanovništva između 1918. i 1919. godine. Malo-pomalo, između čistki i eksproprijacija boljševici su izgradili prvi zdravstveni sistem u zemlji. Stvorena je epidemiološka služba koja je bila raspoređena gdje je god izbila epidemija. Selo je bilo nezdravi svijet “ikona i žohara”, rekao je Trocki. Nešto slično događalo se u gradu.

Na prijelazu stoljeća radnici su živjeli u spavaonicama u Moskvi i Sankt Peterburgu, u sobama bez vode ili sanitarnih sredstava, “a cijeli su kvartovi bili potpuno preplavljeni otpadom”. Zato je 1909. epidemija kolere odnijela 30.000 žrtava samo u Sankt Peterburgu.

PROČITAJTE I...

Kako je moguće da Milanović, koji je nekada javno, kao "pravog čovjeka" na "pravom mjestu", podržavao Željka Komšića u njegovoj drugoj po redu kandidaturi za člana Predsjedništva, danas otvoreno spori Komšićevu legitimnost i poručuje da su ga u stvari izabrali Bošnjaci!

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!