fbpx

Pripreme za lokalne izbore: Jedinstven glas gatačkih Bošnjaka

Na lokalnim izborima Bošnjaci Gacka imat će zajedničkog predstavnika. Halid Čustović čovjek je kojeg svi tamo dobro poznaju, kojem vjeruju i za koga se nadaju da će biti osoba koja će nakon 12 godina ući u lokalni parlament i tamo zastupati interese Bošnjaka te hercegovačke općine

Piše: Nedim HASIĆ

Nakon više od pet stotina godina, koliko obitavaju na tim prostorima, prvi put Bošnjaci ne samo da nisu više politički faktor u Gacku i Istočnoj Hercegovini nego nemaju niti minimalni društveno‑politički kapacitet monitoringa procesa u svojoj lokalnoj zajednici. Već dvanaest godina u Skupštini Opštine Gacko nema Bošnjaka. Apsurdno, ali je tako, konstitutivni narod u ovom slučaju ima manje prava nego nacionalne manjine u nekim zemljama poput Hrvatske, gdje imaju zagarantirani broj mjesta u lokalnim parlamentima za političko predstavljanje koje oni konzumiraju kroz “manjinske liste”.

Sada gatački Bošnjaci to žele promijeniti. Na lokalnim izborima njihov će zajednički predstavnik biti Halid Čustović. Čovjek kojeg svi tamo dobro poznaju, kojem vjeruju i za koga se nadaju da će biti osoba koja će nakon 12 godina ući u lokalni parlament i tamo zastupati interese Bošnjaka te hercegovačke općine.

U toku Agresije na Bosnu i Hercegovinu svo bošnjačko stanovništvo iz Gacka je ili pobijeno ili protjerano, te je ono prve lokalne poslijeratne izbore dočekalo na teritoriji Federacije BiH ili u inostranstvu. Na prvim i drugim općinskim izborima 1997. i 2000. godine postojala je mogućnost glasanja u mjestu izbjeglištva za općinu prijeratnog stanovanja, te su tada gatački Bošnjaci imali skoro 1.000 glasova.

Tih 1.000 glasova bila je trećina predratnog glasačkog potencijala. Naime, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u Gacku je živjelo 10.788 stanovnika, od čega je Srba bilo 6.661 ili 61,5%, Bošnjaka 3.858 ili 36% i ostalih 269 ili 2,5%. U samom gradu Bošnjaci su bili većina, 2.253 naspram 2.144 Srba.

Izmjenama Izbornog zakona ovakva je mogućnost glasanja otpala. Građani su se morali opredijeliti između mjesta prijeratnog stanovanja ili sredine u kojoj su započeli novi život. Zbog mnogih pogodnosti, boračke nadoknade, veće penzije, boljeg sistema zdravstvene zaštite, većina je izabrala “federalnu opciju”, čak i u slučajevima kada su veći dio godine provodili u Gacku. Već na sljedećim općinskim izborima 2004. godine broj glasova Bošnjaka dramatično je pao s 883 na 134 i te je godine izgubljeno 85% glasova, a Ismet Čampara bio je posljednji bošnjački vijećnik u lokalnom gatačkom parlamentu.

Halid Čustović završavao je osmi razred osnovne škole kada je počela Agresija na Bosnu i Hercegovinu. S porodicom je istjeran iz Gacka. Preko Borča, Zelengore, preko Neretve, Bjelimića i Bjelašnice stigli su u Jablanicu. Tamo se Halid kao maloljetni dobrovoljac priključio Armiji Republike Bosne i Hercegovine. Kada je potpisan mirovni ugovor, preselio je s porodicom u Sarajevo. Otac koji je dobio posao u školi na Ilidži umro je tri godine kasnije i Halid je ostao s dvojicom braće. Napustio je studij prava i otišao raditi u Njemačku. Danas je vlasnik privatne građevinske kompanije u bavarskom gradu Augsburgu, u kojoj zapošljava sedamdesetak radnika.

Iako ima udoban život u najbogatijoj njemačkoj državi, Halida svako malo pa srce vuče u Gacko. Tamošnji povratnici dobro ga znaju. Svojim je sredstvima sanirao klizišta, izgradio sedam kilometara novog i popravio pedesetak kilometara starog puta. Izgradio je džamiju u gatačkom naselju Ključ, džamiju koja je do sad rušena i obnavljana četiri puta, koja je nakon rata gađana minobacačkim granatama. Napravio je svoje dvije kuće u Ključu, most preko Neretve… Među organizatorima je koji već dvije godine priređuju iftar za pedeset osoba u hotelu u Gacku.

Sve ono što je napravio za svoj kraj Čustović želi ovjeriti na lokalnim izborima. “Gdje ima Bošnjaka, tu ima i Bosne i zato hoću ući u Skupštinu”, kaže Čustović za Stav. Tvrdi da mu je za pobjedu dovoljno 200 glasova i detaljna kontrola na biračkim mjestima kako bi se spriječile manipulacije i kako se više ne bi dešavalo da se poništavaju glasovi koje su mu na prošlim izborima davali čak i građani Gacka srpske nacionalnosti.

U selima oko Gacka trenutno živi tridesetak povratničkih porodica. Tu Čustović može računati na pedesetak glasova. Puno je veći potencijal u Dubrovniku, u kojem može računati na oko 150 glasova, iako u tom gradu živi 1.499 Bošnjaka, od kojih je većina iz Gacka. Ključ Čustovićeve pobjede na izborima mogla bi biti dijaspora. Od predratnih gotovo 4.000 Bošnjaka u Gacku, veliki broj njih sada živi u trećim zemljama, oko 2.000 ljudi. Na posljednjim lokalnim izborima samo je desetero njih glasalo putem pošte.

Čustović će mjesece do izbora iskoristiti kako bi animirao svoje sugrađane da se registriraju da bi onda mogli izići na izbore i kako bi ih uvjerio da samo jedinstveni mogu dobiti svog predstavnika u lokalnoj skupštini. Jednog, ali vrijednog. Katastrofa bi bila da se ljudi podijele, da ne žele glasati nezadovoljni kadrovskim rješenjima ili iz nekih sitnih interesa”, zaključuje Čustović. “Moramo se okupiti i ujediniti. Dosta smo bili rascjepkani. Moramo se politički vratiti u Hercegovinu ako želimo da i dalje postoji trag našeg postojanja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Ovo je možda i posljednja prilika za to.”

 

PROČITAJTE I...

Provodi se institucionalni teror manjine nad većinom, zloupotrebljava se institut vitalnog interesa, kontinuirana je blokada imenovanja sudaca, a vlada potpuna kontrola tužilaštva od osovine SNSD-HDZ, dok najbrojniji narod nema svoje zastupnike u vrhu tužilaštva i pravosuđa. Ugrožena je država i njezin najbrojniji narod, pretvoren u taoca politika koje navodno prezentiraju interese druga dva. Bosna i Hercegovina zanemarila je svoje prijatelje i saveznike, neke je čak i pod diktatima odbacila. Vrijeme je da ih vrati i da stječe nove. To se može samo ustrajnim, sistematskim i istinitim prezentiranjem stvarnosti provedbe Dejtonskog sporazuma, od individualnih kontakata do državne razine, gdje god je to moguće (da ne nailazi na blokade srpsko-hrvatskog protubosanskog savezništva)

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!