fbpx

Prešućeni zločini partizana

U sklopu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, Udruga Macelj (UM) 1945. upozorava kako je najmanje 1.163 žrtava Macelja u Hrvatskoj do danas prešućeno i zaboravljeno te poručuje kako od hrvatskih medija očekuju upoznavanje hrvatske javnosti s povijesnim činjenicama

 

U sklopu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, Udruga Macelj (UM) 1945. upozorava kako je najmanje 1.163 žrtava Macelja u Hrvatskoj do danas prešućeno i zaboravljeno te poručuje kako od hrvatskih medija očekuju upoznavanje hrvatske javnosti s povijesnim činjenicama, javlja Anadolu Agency (AA).

Prilikom ekshumacija žrtava smaknuća kod Macelja iz 1945., koja su otpočela 1992. godine, ekshumirane su 1.163 žrtve. Većina grobišta je otkopana, a službeni broj žrtava s kostima ekshumiranim u svibnju i lipnju ove godine objavilo je Ministarstvo hrvatskih branitelja, riječ je o najmanje 1.250 žrtava stradalih nakon službenog završetka Drugog svjetskog rata.

Prvih 1.163 žrtava pokopano je 22. listopada 2005. godine.

Damir Borovčak, predsjednik Povjerenstva za nakladništvo UM1945, poručuje kako su hrvatski mediji prešutjeli ovu objavu Ministarstva, te kako postoji još šest do osam potencijalnih žrtava te jedna sekundarna grobnica.

„Žrtve na Maclju su uglavnom nepoznate, bez imena i prezimena, ali svaka od tih žrtava imala je barem oca i majku“, kazao je Borovčak.

Macelj je mjesto serijskog ubojstva svećenika, kazao je Borovčak, te iznio podatak kako je u noći s 4. na 5. lipnja pogubljeno 21 svećenika i bogoslova od strane „ideološki zaluđenih ubojica koji su to radili u ime Titovog komunizma i novodolazećeg totalitarističkog poretka“.

Borovčak smatra da se ova istina u Hrvatskoj nikad nije jasno artikulirala te kako smatra da se dio hrvatskih političara boji ovih činjenica jer je Macelj, poručuje, „komunistički zločin bez presedana“.

Marina Škrobica, prevoditeljica, predstavila je englesko izdanje knjige Frana Živičnjaka „U vječni spomen“, koja je dokument preživjelog svjedoka egzekucija počinjenih na području Maclja.

Ivan Jaklin, glasnogovornik UM1945., istaknuo je kako je jedino film „Macelj, Titovo stratište“ bio emitiran na Hrvatskoj radioteleviziji te kako su ostale činjenice medijski ignorirane.

Macelj je ime sela i šume na sjeveru Hrvatske koja graniči sa Slovenijom.

PROČITAJTE I...

Pašovićeva jednačina sugerira da je kultura = ON, a da je nacionalno = vjersko, i obrnuto. Pritom mu je sve što u kulturi proizvedu nacionalna društva i vjerske zajednice nešto nazadno, folklorno, prevaziđeno. Oboje su mu nešto što bi rado protjerao iz društva. Naime, Pašović i njegovi intimusi graknuli su još 2015. godine, kada su od Federalnog ministarstva kulture smanjene bolesno visoke dotacije za festivale poput MESS-a. Tada su tvrdili da se ukida internacionalna kultura, a subvencionira folklor. Ipak, ostaje posve nejasno kako uopće može postojati internacionalno ako nije utemeljeno na nacionalnom? Pa nije li internacionalna kultura upravo plodonosna i izlječujuća komunikacija između nacionalnih kultura? Uzalud je ovakva pitanja postavljati Pašoviću i njegovoj toploj režiserskoj braći jer je njima vrhunac umjetnosti kada djevojka koja glumi muslimanku iz svoje vagine na pozornici izvadi zastavu Bosne i Hercegovine

Da li je potrebno i spominjati da je Mazalica aktivno litijašio po Crnoj Gori, “branio” tamošnje srpske “svetinje”, borio se junački protiv “milogoraca” te, po vlastitim riječima, “osjećao nacionalni romantizam”.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!