fbpx

“Preporod” u Visokom na ulici

I ove godine, od 19. do 24. jula, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” organizira Međunarodni festival muzike i folklora “Ljeto u Bosni i Hercegovini”. Festival je upriličen u saradnji s Evropskom asocijacijom festivala (EAFF), partnerom UNESCO-a. Ovo je četvrti put da BZK “Preporod” organizira ovakav festival, koji ove godine okuplja 265 učesnika u osam muzičkih i folklornih grupa, od kojih 170 dolazi iz Poljske, Rumunije, Bugarske, Irana i Izraela. Međutim, u pozadini festivala BZK „Preporod“ vodi grčevitu borbu za svoj opstanak jer se skandalozno, bez obzira na svoje rezultate i važnost, našao na ulici. O tom problemu smo razgovarali sa Mersedom Šahinovićem, predsjednikom BZK “Preporod” Visoko, koji nam je rekao:

“Mi smo ovdje imali problem za koji se ne može reći da je samo problem Općine Visoko. Nama je KTK Visoko dao na privremeno korištenje jedan odličan prostor. Mi smo tu uložili ogromna sredstva, desetine hiljada maraka. Međutim, taj prostor je na papirima općinski, a KTK ga koristi preko 20 godina. Bio je već zakon o tome da, ako neko koristi neki prostor više od 20 godina, da to njemu i pripada, zbog čega je KTK smatrao da je taj prostor njihov. Došlo je do sukoba između Općine Visoko i preduzeća KTK Visoko, što je otišlo i na sud.

Mi smo u cijeloj toj priči bili kolateralna šteta, pa smo izbačeni iz tih prostorija na ulicu. KTK je dobio parnicu na sudu, nakon čega je Općina kupila taj prostor sudskim putem za 260 hiljada maraka. Mi smo od Općine tražili da nam se riješi ovaj problem, navodeći da mi ne moramo biti tačno u tom prostoru, te da možemo koristiti i neke druge prostorije, međutim, do sada to pitanje nismo uspjeli riješiti.

Ne mogu reći da to neko namjerno radi, niti ovim putem želim optužiti Općinu, ali smo već godinu dana na ulici. BZK “Preporod” je, poslije Islamske zajednice, najstarija bošnjačka institucija i jedna od temeljnih institucija i očekujemo da imamo tu podršku. Ne možemo se mi ravnati s Udruženjem skupljača markica. Mi ipak zaslužujemo određeno poštovanje, kako u Visokom, tako i u cijeloj BiH.”

 

PROČITAJTE I...

“Globalizacija i tehnologija već su učinile svoje, tako da ljudima više ime i prezime skoro i ne treba, svi smo postali samo brojevi i svuda traže od nas da “ukucamo” neki svoj identifikacioni broj, pa ako niste neki broj, neki konto ili pasvord, ne pomaže vam pa da ste i sam Putin ili Trump. Kako stvari stoje, vlasnici moćnih tehnologija već nas uče da nam mozak i razmišljanje nisu ni potrebni, oni imaju sve za naše glave, istina za naše mukom zarađene pare”

Govor o bosanskohercegovačkoj, a samim tim i bošnjačkoj književnoj produkciji, u stvari, govor je o njenom nepostojanju. To nepostojanje je suštinsko iako nije apsolutno. Knjige i dalje postoje, i dalje se pišu i publiciraju, sve je veći broj “autora”, a svijet društvenih mreža, digitalne štampe i kopirnica na drukčiji način određuje kako se taj status stiče. O savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj produkciji promišljam sa stanovišta pomalo ciničnog i manje-više ogorčenog pogleda s čitateljske margine svog kontinuiranog ali, ipak, nepotpunog uvida u sve objavljene knjige. Rukovodimo se mišlju da je pojedine autore bolje izostaviti nego o njihovim djelima pisati “napamet”. Predstavit ću knjige koje su privukle moju pažnju, a koje su objavljene 2019. i 2020. godine, a pregled koji nudim je u dobroj mjeri reduciran, i trebao bi biti tek kopča za temeljitije preglede kojima bi se, po prirodi stvari, trebali baviti časopisi za književnost i kulturu.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!