fbpx

“Preporod” u Visokom na ulici

I ove godine, od 19. do 24. jula, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” organizira Međunarodni festival muzike i folklora “Ljeto u Bosni i Hercegovini”. Festival je upriličen u saradnji s Evropskom asocijacijom festivala (EAFF), partnerom UNESCO-a. Ovo je četvrti put da BZK “Preporod” organizira ovakav festival, koji ove godine okuplja 265 učesnika u osam muzičkih i folklornih grupa, od kojih 170 dolazi iz Poljske, Rumunije, Bugarske, Irana i Izraela. Međutim, u pozadini festivala BZK „Preporod“ vodi grčevitu borbu za svoj opstanak jer se skandalozno, bez obzira na svoje rezultate i važnost, našao na ulici. O tom problemu smo razgovarali sa Mersedom Šahinovićem, predsjednikom BZK “Preporod” Visoko, koji nam je rekao:

“Mi smo ovdje imali problem za koji se ne može reći da je samo problem Općine Visoko. Nama je KTK Visoko dao na privremeno korištenje jedan odličan prostor. Mi smo tu uložili ogromna sredstva, desetine hiljada maraka. Međutim, taj prostor je na papirima općinski, a KTK ga koristi preko 20 godina. Bio je već zakon o tome da, ako neko koristi neki prostor više od 20 godina, da to njemu i pripada, zbog čega je KTK smatrao da je taj prostor njihov. Došlo je do sukoba između Općine Visoko i preduzeća KTK Visoko, što je otišlo i na sud.

Mi smo u cijeloj toj priči bili kolateralna šteta, pa smo izbačeni iz tih prostorija na ulicu. KTK je dobio parnicu na sudu, nakon čega je Općina kupila taj prostor sudskim putem za 260 hiljada maraka. Mi smo od Općine tražili da nam se riješi ovaj problem, navodeći da mi ne moramo biti tačno u tom prostoru, te da možemo koristiti i neke druge prostorije, međutim, do sada to pitanje nismo uspjeli riješiti.

Ne mogu reći da to neko namjerno radi, niti ovim putem želim optužiti Općinu, ali smo već godinu dana na ulici. BZK “Preporod” je, poslije Islamske zajednice, najstarija bošnjačka institucija i jedna od temeljnih institucija i očekujemo da imamo tu podršku. Ne možemo se mi ravnati s Udruženjem skupljača markica. Mi ipak zaslužujemo određeno poštovanje, kako u Visokom, tako i u cijeloj BiH.”

 

PROČITAJTE I...

Zašto se ovaj bilingvalni i polivalentni pisac (prozaist, pjesnik, esejist, dramski pisac i prevodilac) osjećao odbačenim i zapostavljenim iako je nagrađivan i od nezavisnih intelektualaca hvaljen, ali i od kritike visoko pozicioniran, pa nepravedno inkriminiran, a potom i rehabilitiran tek toliko da bude prešutno hvaljen? Takva ga sudbina prati i u naše doba, koje, izgleda, nije imuno od izvantekstovnih aditiva prošlosti koji nas izjedaju i truju

“Fulbrightova stipendija omogućila mi je da svoja već započeta istraživanja s fokusom na kulturne i umjetničke prakse u Sarajevu dodatno proširim koristeći detroitsku perspektivu. Kada je riječ o Sarajevu, rekao bih da je riječ o iznimno specifičnom socijalnom i političkom kontekstu koji je najlakše razumjeti kroz činjenicu zvaničnog nemara države prema sedam institucija kulture od državnog značaja, a koji je determiniran mirovnim sporazumom u Daytonu”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!