fbpx

Enes Ratkušić (Stolac,1957. – Blagaj, 2018.)

Enes Ratkušić, profesor sociologije, radio je na RTV-u Mostar, bio saradnik brojnih sedmičnih i mjesečnih bosanskohercegovačkih listova te autor mnogih stručnih radova.

Rano jutros, nakon kratke i teške bolesti, u Mostaru je preselio dugogodišnji kolumnista magazina Stav, bošnjački književnik Enes Ratkušić.

Enes Ratkušić, profesor sociologije, rođen je 1957. godine u Ošanjićima kod Stoca. Radio je u Srednjoškolskom centru Stolac, Građevinskoj školi u Mostaru i na mostarskom Univerzitetu “Džemal Bijedić”. Najveći dio svog radnog vijeka proveo je na RTV Mostar.

Objavljivao je u magazinima Ljiljan, Dani, Preporod, Zambak

Stručne radove objavljivao je za časopise Most, Dijalog, Slovo Gorčina, Bošnjačka pismohrana, Behar.

Bio je i kolumnista portala Al Jazeera, glavni odgovorni urednik časopisa Slovo Gorčina i autor pet knjiga proze, romana “Zaboravljeni govor probuđenih” te zbirki priča “Hrvanje s vragom”, “Dunjalučka škola” i “Trovanje zdravom hranom”.

Posljednja objavljena djela bila su roman “Tajna bosanskog štapa” i zbirka filozofskih eseja “Sukob devijacija”.

Živio je i radio u Mostaru.

Dženaza namaz će se klanjati u haremu džamije na Ošnjaćima kod Stoca, u četvrtak u 17. 30 sati poslije ikindije namaza.  

 

 

PROČITAJTE I...

Sazivanje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao, odluke i zaključci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano te dalekosežne posljedice koje je polučio predstavljaju historijsku vododijelnicu, trenutak kada su poslije jednog teškog i dugog stoljeća Bošnjaci konačno postali moderan politički narod koji se čvrsto opredijelio ne samo da opstane već i da stupi na svjetsku pozornicu kao politički suveren, kulturološki poseban te prije svega državotvoran narod

Na popisu stanovništva 2013. godine 91,36 posto građana Kantona Sarajeva izjasnilo se da govori i piše bosanskim jezikom. U istom tom kantonu, iste te godine, na istom tom popisu, 83,79 posto stanovništva izjasnilo se da pripada bošnjačkom narodu. Iste godine, na istom popisu, 1.193 građanina u glavu, ili 0,28 posto stanovnika gotovo polumilionskog Kantona Sarajevo, izjasnilo se da govori jezikom koji nazivaju “BHS”, dok svi drugi govore ili bosanskim, ili hrvatskim, ili srpskim. Stoga bi bosanski jezik trebalo školarcima u dokumentima pisati po principu automatizma, osim ako roditelji žele pisati hrvatski ili srpski jezik

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!