fbpx

Predstavljena knjiga ‘Badžije-pobožne muslimanke’ Sabine Voloder-Strinić

U priopćenju se navodi kako je pisati o ženama sufijama, iza kojih je ostalo vrlo malo pisanih tragova, veoma oskudno i nezahvalno, prije svega prema čitatelju koji bi želio doznati pojedinosti iz njihovih života, a zatim i prema ovim ženama koje su svoje živote proživjele jednostavno i pobožno čineći na svakom svom koraku hajir.

 

Promocija knjige “Badžije-pobožne muslimanke” autorice Sabine Voloder-Strinić održana je u ponedjeljak navečer u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja u Konjicu, u organizaciji Narodnog univerziteta Konjic i u suradnji s Yunus Emre Institutom iz Mostara.

Prva autorska knjiga novinarke Voloder-Strinić zbir je novinarsko-istraživačkog rada na temu žene-sufije. Petogodišnji uporni rad koji je obuhvatio 54 knjiške jedinice i 22 sugovornika, bezbroj poučnih razgovora i prikupljanja savjeta i sugestija od eminentnih profesora i alima, zaokružen je u vidu knjige pod naslovom “Badžije-pobožne muslimanke”, priopćeno je iz Narodnog univerziteta (NU) Konjic.

Ovo nesvakidašnje djelo je, navode, prvo ovakvog karaktera na bosanskom jeziku koje je obuhvatilo sekvence iz života 121 žene koje su svoj život posvetile samoodricanju i ibadetu protkanim čežnjom za spoznajom i blizinom sa Uzvišenim Stvoriteljem.

Dodaju kako u svom duhovnom uzdizanju ove časne žene nisu prestajale biti kćerke, supruge, majke, učiteljice, poslovne žene, umjetnice, književnice, liječnice, susjede i gazije.

“Badžije, kako ova knjiga nosi naslov, koristi se kao tesavvufski termin. Badži kao imenica ženskog roda u jednini znači starija sestra, mada se ovaj pojam koristio prilikom obraćanja šejhovim suprugama. Derviško obilježje pojma badži kasnije je zaboravljeno i danas ga gotovo nitko ne koristi osim derviša koje pripadaju bektašijskom redu. Autorica je smatrala da je upravo ovaj termin prikladan za naziv knjige, kako bi se otrgnule od zaborava pobožne muslimanke iz čijih života se može izvući snažna pouka”, ističu iz NU Konjic.

Navode također kako ova knjiga nudi vrlo interesantno, poučno i edukativno putovanje kroz 15 zemalja i 42 grada s 40 naslova podijeljenih kroz tri poglavlja, i to “Prve generacije pobožnih muslimanki”, “Pobožne muslimanke iz svijeta” i “Pobožne muslimanke iz Bosne i Hercegovine”.

U priopćenju se navodi kako je pisati o ženama sufijama, iza kojih je ostalo vrlo malo pisanih tragova, veoma oskudno i nezahvalno, prije svega prema čitatelju koji bi želio doznati pojedinosti iz njihovih života, a zatim i prema ovim ženama koje su svoje živote proživjele jednostavno i pobožno čineći na svakom svom koraku hajir.

Poslije žena koje su pripadale prvoj generaciji pobožnih muslimanki, autorica je napravila izbor između više žena sufija i arifa čija su imena ostala nepoznata i sakrivena – žena koje su poput muškaraca svoj život žrtvovale uime Allaha i čiji je odmjeren i melodičan govor budio uspavana srca mnogobrojnih Božjih robova poput Rabije Adevijje, Fatime Nišapur, Fatime Kattanije, Merjeme Basri, Muaze Adevijje, Fatime-badži, Nane Esme i mnogih drugih.

“U knjizi posebno poglavlje zauzimaju bosanskohercegovačke pobožne žene, odnosno sufije, o kojima se do sada nikad nije pisalo. Počevši od badži-kaduna u Sarajevu, šejhe Hemzade, šejhovica, hafiza, hadži-bula i derviša, knjiga završava zaključkom da se i žene mogu isto kao i muškarci okititi ahlakom Muhammedije, u što ćete se moći i sami uvjeriti čitajući ovu knjigu”, navode iz Narodnog univerziteta u Konjicu.

Promotori knjige uz autoricu bili su doktorica perzijske gnostičke književnosti Mubina Moker koja radi kao voditeljica odsjeka za perzijski jezik i književnost Naučno-istraživačkog instituta “Ibn Sina” u Sarajevu, te povjesničar, pisac u slobodno vrijeme i stručni suradnik na ovoj knjizi šejh Luan Strinić. Kao gosti večeri nastupili su Hikmet Hadžiabdić i Ekrem Kahriman, a moderirala je Esma-Zejneb Strinić, stoji u priopćenju. /FENA/

PROČITAJTE I...

“Globalizacija i tehnologija već su učinile svoje, tako da ljudima više ime i prezime skoro i ne treba, svi smo postali samo brojevi i svuda traže od nas da “ukucamo” neki svoj identifikacioni broj, pa ako niste neki broj, neki konto ili pasvord, ne pomaže vam pa da ste i sam Putin ili Trump. Kako stvari stoje, vlasnici moćnih tehnologija već nas uče da nam mozak i razmišljanje nisu ni potrebni, oni imaju sve za naše glave, istina za naše mukom zarađene pare”

Govor o bosanskohercegovačkoj, a samim tim i bošnjačkoj književnoj produkciji, u stvari, govor je o njenom nepostojanju. To nepostojanje je suštinsko iako nije apsolutno. Knjige i dalje postoje, i dalje se pišu i publiciraju, sve je veći broj “autora”, a svijet društvenih mreža, digitalne štampe i kopirnica na drukčiji način određuje kako se taj status stiče. O savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj produkciji promišljam sa stanovišta pomalo ciničnog i manje-više ogorčenog pogleda s čitateljske margine svog kontinuiranog ali, ipak, nepotpunog uvida u sve objavljene knjige. Rukovodimo se mišlju da je pojedine autore bolje izostaviti nego o njihovim djelima pisati “napamet”. Predstavit ću knjige koje su privukle moju pažnju, a koje su objavljene 2019. i 2020. godine, a pregled koji nudim je u dobroj mjeri reduciran, i trebao bi biti tek kopča za temeljitije preglede kojima bi se, po prirodi stvari, trebali baviti časopisi za književnost i kulturu.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!