Povećali smo BDP za četiri i po milijarde maraka

“Vlada je i zakonska rješenja i amandmane jednoglasno podržala. Volio bih biti u prilici da vidim koje su to zamjerke, odnosno dodatni prijedlozi parlamenta, kako bismo mogli zajednički doći do usaglašenog teksta ovih dugo iščekivanih zakonskih rješenja. Nadam se da će se to vrlo brzo desiti jer ovi zakoni trebaju stupiti na snagu početkom obračunskog perioda ili eventualno s krajem polugodišta. Realni rok početka primjene ovih zakona sada može biti samo 1. juli 2020. godine. Na ovim zakonima radimo dugo vremena i zakoni su prošli redovnu parlamentarnu proceduru, koja je uključivala i javnu raspravu”

 

 

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

 

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić u razgovoru za časopis Stav govorio je o rezultatima provođenja Reformske agende u protekle četiri godine, ali i najavio novu, tzv. Reformsku agendu II. Da bi se nastavio rast iz proteklih godina, potrebno je provesti još dosta teških reformi, ali ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, Vlada neće odustati od zacrtanog kursa. Istina, dosta je i problema, a Vlada je ta koja mora pronalaziti rješenja. Vlada to u okviru svojih mogućnosti i čini.

STAV: Nakon četiri godine mandata i provođenja Reformske agende, gdje je Federacija BiH danas, koliko se stanje u ovom entitetu promijenilo za četiri godine?

NOVALIĆ: Što se provođenja Akcionog plana za realizaciju Reformske agende tiče, FBiH je ispunila nešto više od 60%. Ono na šta je FBiH u prošlom periodu stavila najveći fokus, odnosi se na radno-pravnu legislativu, finansijsku disciplinu, makroekonomsku stabilnost i socijalno‑boračku zaštitu. Svjesni smo da se reforme lakše provode u stabilnom okruženju. Ekonomski rast, koji je došao kao rezultat implementiranih mjera, omogućio nam je da saniramo deficit Zavoda PIO, koji je iznosio 227 miliona KM, da riješimo akumulirani budžetski deficit od 175 miliona KM, a kad ovome dodamo izmirene obaveze po osnovu tužbi službenika, onda dolazimo od izmirenog iznosa od oko 220 miliona KM, te da osiguramo dodatne prihode zdravstvenim fondovima i zavodima za zapošljavanje. Ekonomski rast, koji je omogućio rast prihoda od indirektnih i direktnih poreza, ali i odgovorna fiskalna politika koju smo vodili i koju vodimo omogućila nam je smanjenje javnog duga, koji sada iznosi nešto više od 24% BDP-a. BDP smo povećali za 4,68 milijardi KM, odnosno za 26% i na kraju 2018. godine iznosio je 21,945 milijardi KM.

STAV: Već se najavljuje Reformska agenda 2, na šta je ona fokusirana, kakve reforme trebamo očekivati, šta nam treba donijeti?

NOVALIĆ: Takozvana Reformska agenda II, odnosno Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.-2022. godina, sastoji se iz četiri cjeline. Ovaj dokument rezultat je jednogodišnjih konsultacija između svih relevantnih domaćih i međunarodnih faktora i dokument je u potpunosti usklađen s ekonomskom politikom Vlade FBiH, s Mišljenjem Evropske komisije, s Programom ekonomskih reformi, ali i s originalnom Reformskom agendom i određenim neizvršenim obavezama. Ovaj put smo se odlučili za manji broj prioriteta, čije će provođenje biti definirano akcionim planovima. Kao što sam već naveo, novi program sastoji se od četiri tematske cjeline, i to: a) održiv i ubrzan ekonomski rast, povećana konkurentnost i unapređenje poslovnog okruženja; b) depolitizacija, veća održivost i učinkovitost javnih preduzeća; c) sveobuhvatna reforma i poboljšanje kvalitete zdravstvenog sistema, i d) politike koje pružaju prilike mladima, ženama i ostalim ranjivim kategorijama.

Ono što je prvo u planu, a što je neophodno donijeti što prije jeste set fiskalnih zakona (Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak). Nedonošenje ovih zakona nam svakog dana stvara sve veći problem. Ova zakonska rješenja usmjerena su na poresko rasterećenje privrede, kako bi se podigao stepen konkurentnosti, što bi rezultiralo rastom zaposlenosti, rastom prihoda, rastom realnih plaća, rastom potrošnje, a to bi dovelo do rasta svih vrsta prihoda. Naravno, uslijed globalnih negativnih makroekonomskih dešavanja, samo u kombinaciji ovih fiskalnih mjera i intenzivnijih investicija u putnu i energetsku infrastrukturu, možemo očuvati dostignuti ekonomski rast. Na ekonomski rast djeluju vanjski i unutrašnji faktori. Vanjski faktori, koji uključuju usporavanje rasta EU (gdje nas posebno brine stagnacija ekonomije SR Njemačke, s kojom imamo najveći stepen pokrivenosti uvoza izvozom), trgovinski ratovi između najvećih privreda, nepoznanice vezane za Brexit i najniži rast Kine u posljednjih 10 godina, vrlo negativno utječu na potražnju prema BiH. Stoga, unutrašnji faktori dobijaju još više na značaju. Moramo povući poteze koji utječu na povećanje naše konkurentnosti, a to su u prvom planu ovi fiskalni zakoni. Naravno, istovremeno se treba raditi na otklanjanju drugih prepreka poslovanju kako bismo poslovni ambijent učinili atraktivnijim za ulaganja.

STAV: U proteklih nekoliko godina imamo problem odlaska radne snage iz BiH, a poslodavci upozoravaju da im nedostaje radne snage. Ko je zakazao pa ljudi odlaze im mnogo važnije, kako ih zadržati u BiH?

NOVALIĆ: Migracija je uvijek bilo i uvijek će ih i biti. Na nama je da svojim mjerama usporimo odlazak, ali i da stimuliramo povratak. Ovdje poseban fokus stavljamo na mlade. Mi, kao Vlada, već tri godine u budžetu planiramo transfer u vidu subordiniranog duga prema Union banci, koja uz svoja sredstva pruža vrlo povoljne kredite (kamatna stopa od 3% i duži otplatni period) za rješavanje prvog stambenog pitanja mladih. Ove mjere imale su veliki multiplikator efekt jer su sve ostale banke smanjile svoje kamatne stope za ove namjene. Gore navedenim mjerama pokušavamo i rasteretiti poslodavce kako bi im otvorili dodatni prostor za povećanje realnih plaća, pa i to vidimo kao stimulaciju za ostanak. Međutim, analize pokazuju da se veliki broj mladih odlučuje za odlazak zbog političke nestabilnosti i ovo je nešto što možemo i moramo popraviti.

STAV: U posljednje vrijeme aktuelni su problemi u Rudniku Banovići, ima li tu Vlada efektivnu kontrolu i kako planirate riješiti probleme u rudniku?

NOVALIĆ: Vlada FBiH kao 70 postotni vlasnik poduzima neophodne mjere da se rudnik vrati u zakonske okvire s obzirom na to da je istekao mandat Nadzornom odboru. Ovaj rudnik, kao i svaki drugi, Vladi je od posebnog interesa jer počinje izgradnja Bloka 7, Termoelektrane u Tuzli, a u međuvremenu moramo izvršiti restrukturiranje svih rudnika, posebno Banovića i Kreke s obzirom na to da moramo imati kvalitetno i dostatno snabdijevanje ugljem. Restrukturiranje uključuje i modernizaciju rudnika kroz dodatna ulaganja kako bismo podigli kapacitet proizvodnje, ali i zaštitili rudare koji rade u prilično lošim uvjetima.

STAV: Problem je i “Aluminij”, jesu li ponude koje dobijate za ovu kompaniju zadovoljavajuće? Kako Vlada planira riješiti taj problem?

NOVALIĆ: Vlada FBiH ima 44% udjela u “Aluminiju” i mi, u okviru svojih kapaciteta, radimo na pronalaženju strateškog partnera. Imamo nekoliko zainteresiranih partnera, no to je još uvijek u nekoj ranoj fazi. Vlada će, naravno, u skladu sa svojim programima, uvezati nedostajući radni staž radnicima koji su stekli uvjet za penziju i onima koji imaju tri godine do penzije i mogu dobiti naknadu od biroa za zapošljavanje. Za sve ostalo Vlada stoji na raspolaganju, ali u okviru svojih kapaciteta i udjela u vlasništvu.

STAV: Namjenska industrija jedan je od sektora koji ima prilično dobre rezultate, ali ima i kompanija u kojima se stanje treba popravljati. Koje kompanije treba dodatno osnažiti? Kojim kompanijama Vlada ne može biti zadovoljna?

NOVALIĆ: Na namjensku industriju smo posebno ponosni. Ovaj segment privrede u stalnoj je ekspanziji. Samo u prošloj godini promet namjenske industrije bio je 239 miliona KM i veći je za 4% u odnosu na 2017. godinu. To je u skladu s našim planovima i dinamikom organskog rasta. Od ovog iznosa, čak 208 miliona KM otpada na privredna društva “Igman”, “Pretis” i “Ginex”. Sektor upošljava 3.680 radnika, ali uz dosta prostora za rast u skladu s dodatnim ulaganjima.

STAV: Izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak došle su do Parlamenta, ali sjednice se prekidaju čim dođu ovi zakoni na red. U čemu je problem jer ni poslodavci ni sindikati nisu nezadovoljni, a nisu ni pretjerano sretni, a zakoni ostaju na čekanju? Kome smetaju?

NOVALIĆ: Vlada je i zakonska rješenja i amandmane jednoglasno podržala. Volio bih biti u prilici da vidim koje su to zamjerke, odnosno dodatni prijedlozi Parlamenta, kako bismo mogli zajednički doći do usaglašenog teksta ovih dugo iščekivanih zakonskih rješenja. Nadam se da će se to vrlo brzo desiti jer ovi zakoni trebaju stupiti na snagu početkom obračunskog perioda ili eventualno s krajem polugodišta. Realni rok početka primjene ovih zakona sada može biti samo 1. juli 2020. godine. Na ovim zakonima radimo dugo vremena i zakoni su prošli redovnu parlamentarnu proceduru, koja je uključivala i javnu raspravu. Zakone su podržali i svi kantonalni premijeri. Poslodavci su ih podržali, ali su imali jedan zahtjev koji se odnosi na garanciju dodatnih smanjenja zbirne stope doprinosa, ukoliko se ispune propisani uvjeti, a to je u suštini rast prihoda od doprinosa i direktnih poreza. Vlada će svakako pratiti implementaciju ovih zakona i ukoliko bude dodatnog rasta, Vlada je opredijeljena s daljim rasterećenjem privrede, odnosno smanjenjem poreskog opterećenja rada. Ali da bi se sve ovo desilo, zakoni se moraju usvojiti i stupiti na snagu. Niti od jednog sindikata nismo dobili negativno mišljenje ili neke zamjerke na ponuđena zakonska rješenja. Razlog tome leži u činjenici da su zakoni korisni za sve grupacije. Rasterećenjem poslodavaca, otvorit će se prostor za povećanje plaća. Proširenjem poreske osnove doći će do povećanja penzionog osnova radnika, a svi ostali pozitivni rezultati doći će uslijed povećane konkurentnosti privrede. Još jednom koristim priliku da pozovem Parlament da u što kraćem roku razmotri i usvoji predložena zakonska rješenja.

STAV: Godinama mnogi najavljuju da bi Federacija BiH trebala postati veliko gradilište. Kolike su šanse da to zaista i bude, možda već i u sljedećoj godini? Koliko kilometara autoputa očekujemo da će se graditi sljedeće godine?

NOVALIĆ: Kao što i znate, mi smo u proteklom periodu radili na saniranju dugova od izgradnje postojećih kilometara autoputa, ali smo uspjeli skoro u potpunosti zatvoriti finansijsku konstrukciju za preostalih 217 kilometara, od kojih se 46 km odnosi na RS. Trenutno je u FBiH u gradnji 35 kilometara, a naredne godine planiramo otpočeti gradnju još nekih 35 kilometara. Želim istaći da je izgradnja energetske infrastrukture od izuzetnog značaja za razvoj FBiH, a nedavno je formalno počela izgradnja Bloka 7 TE Tuzla, što je najveća poslijeratna investicija u BiH.

STAV: Republika Srpska je podnijela tužbu protiv Federacije u vezi s prihodima od akciza, a FBiH je podnijela tužbu protiv RS-a. Ko je zapravo ovdje oštećen u raspodjeli prihoda? Ako pogledamo ekonomske parametre, koji je entitet “bolji dio BiH”?

NOVALIĆ: Duboko smo uvjereni da se sistem indirektnog oporezivanja mora promijeniti. Od samog početka mi imamo “hibridni” sistem koji je zasnovan na prijavi, a ne uplati krajnje potrošnje. Nedostatak transparentnosti uzrokuje sumnje i otvara prostor za manipulacije. Vlada FBiH, kao jedan od korisnika jedinstvenog računa, u nekoliko je navrata od Uprave zahtijevala određene, zakonom definirane stvari, ali Uprava nikada na to pozitivno nije odgovorila. Mi smo opredijeljeni jačanju Uprave, ali to mora biti zasnovano na transparentnosti i konstantnoj analizi krajnje potrošnje. Mi imamo slučaj da koeficijent krajnje potrošnje za FBiH konstantno pada, a svi makroparametri u FBiH rastu više nego proporcionalno. No, ne bih da išta prejudiciram. Od Uprave tražim da postupe u skladu sa Zakonom i zahtjevima Vlade FBiH i iskoristit ćemo sve pravne mehanizme da se to i desi. A što se tužbe i protutužbe tiče, nadam se da ćemo u bliskoj budućnosti doći do rješenja, koje će uključivati vansudsko poravnanje. Mi smo spremni za konačno poravnanje, ali za kompletan period, a ne parcijalno poravnanje, uključujući i sudske presude.

PROČITAJTE I...

Turan je objavio da mu je “izvor blizak Palati” (Palata je sarkastičan izraz za predsjednički kompleks i. e. predsjednika Erdoğana) došapnuo da se u noći 9. novembra desio tajni sastanak između jednog “važnog političara CHP-a” i predsjednika Erdoğana. “Izvor” je naveo ne samo organizacione detalje tog hipertajnog sastanka nego i sadržaj, kao da je bio prisutan, a “doajen” ih je dramaturški stavio u oblik upravnog govora. Ubrzo je dokazano ko je stvarna meta ove izmišljotine

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!