fbpx

Potomke Bošnjaka uče bosanski jezik

“Od ljeta 2019. godine počeli smo projekt kursa bosanskog jezika jer sam se osjećao dužnim prema svim muhadžirima koji su tokom 133 godine od napuštanja rodne grude sačuvali i očuvali svoju kulturu i jezik. Shvatio sam da imam priliku da im pomognem na ovaj način i nastavim njihovu borbu za identitet, te ostavimo, ako ništa, nekoliko članova njihove zajednice koji će biti u stanju očuvati i prenijeti jezik na nove generacije”, kaže Muhamed Sporišević

 

 

Piše: Sanadin VOLODER

Turska je posebno mjesto susreta Bošnjaka, onih koji su, tražeći bolju budućnost, u talasima dolazili u ovu zemlju od 1878. godine i onih koji su od ratnih 90-tih počeli dolaziti u potrazi za znanjem, u škole i na fakultete.

U medijima su česte reportaže iz bošnjačkih sela širom Turske iz kojih saznajemo da su starije generacije sačuvale za nas “arhaični” bosanski jezik.

Postavlja se pitanje ima li organiziranog rada s bošnjačkom zajednicom u Turskoj s ciljem da nauče jezik svojih predaka. Za takve projekte imamo gotovo sve predispozicije, bosanski jezik ušao je u osnovne škole, a u gradu Edirne postoji i Katedra za bosanski jezik. Protokol o bosanskom jeziku kao izbornom predmetu u turskim školama između Federacije BiH i Turske potpisan je 2015. godine. Bosanski jezik u turskim školama od školske 2017/2018. godine izučavaju učenici od petog do osmog razreda kao izborni predmet.

Katedra za bosanski jezik i književnost počela je s radom 2007. godine pri Odsjeku za balkanske jezike Filozofskog fakulteta na Univerzitetu Trakya, a kroz katedru je prošlo više od 150 studenata koji su završili četverogodišnji studij. Ovi projekti ne mogu se razvijati bez podrške institucija Bosne i Hercegovine.

Među stotinama bošnjačkih studenata u Turskoj postoji grupa koja kroz volonterski rad s bošnjačkim zajednicama u Bursi radi vrlo intenzivno na učenju bosanskog jezika.

Muhamed Sporišević rođen je 1991. godine u Rogatici, iz koje je zbog ratnih okolnosti s porodicom izbjegao u Goražde, a zatim u Sarajevo. Nakon osnovne škole, preko konkursa Rijaseta Islamske zajednice u BiH, postaje stipendista Diyaneta te pohađa medresu “Mustafa Germirli” u gradu Kayseri. Potom upisuje Teološki fakultet Univerziteta Uludağ u Bursi, koji uz jednu pripremnu godinu arapskog jezika završava 2015. godine. Iste godine upisuje masterske studije na Institutu za društvene nauke, odsjek: filozofija i religijske nauke, smjer: sociologija religije.

Za izradu magistarskog rada odabrao je bošnjačko selo Turan u okolini Burse, koje je sultan Abadulhamid II osnovao 25. marta 1885. godine. U njega su naseljeni muhadžiri iz Krajine, iz sela Turija, Gata, Papari i Klokot. Puni naziv magistarske teze jeste Turan selo u kontekstu kulturoloških promjena. Muhamed Sporišević istražio je koji su faktori utjecali na kulturološke promjene i kako su se one odrazile na generacije Bošnjaka koje su rođene u selu.

“Proveo sam tri mjeseca u selu i jedan od prvih fenomena s kojima se susrećete u komunikaciji jeste taj da stanovništvo starije od 50 godina jako dobro govori bosanski. S njima sam sve intervjue uradio na bosanskom jeziku, a njihova djeca i unuci znaju jako malo jezika svog naroda. Tokom istraživanja sam došao i do raznih podataka zašto je situacija baš ovakva. Jako me pogodilo kada je prilikom jednog razgovora unuk jedne od učesnica upitao svog oca: ‘Babo, zašto nana priča engleski’”, kaže nam Muhamed Sporišević, koji je sa studentima u Bursi inicirao pokretanje kurseva bosanskog jezika koji nisu namijenjeni samo Bošnjacima.

“Nakon svih ovih iskustava i molbi mnogih građana bošnjačkog porijekla, od ljeta 2019. godine počeli smo projekt kursa bosanskog jezika jer sam se osjećao dužnim prema svim muhadžirima koji su tokom 133 godine od napuštanja rodne grude sačuvali i očuvali svoju kulturu i jezik. Shvatio sam da imam priliku da im pomognem na ovaj način i nastavim njihovu borbu za identitet te ostavimo, ako ništa, nekoliko članova njihove zajednice koji će biti u stanju očuvati i prenijeti jezik na nove generacije”, poručuje Sporišević.

Kroz istraživanja i druženja s Bošnjacima Muhamed se susreo i s dilemama koje su stare koliko i naša zajednica u Bursi. Jedna od anegdota vezana je za upotrebu riječi hljeb i kruh.

“Kao najveći uspjeh smatram to što sam riješio stogodišnju dilemu koja je postojala između naših sela u Bursi, a to je da su stanovnici sela Turan za hljeb koristili riječ kruh, a u drugim selima porijeklom iz Tuzle i Sarajeva koristili riječ hljeb. Prema pričama nana, mnoge mlade su ‘propatile’ tokom godina kada bi se udavale iz jednog sela u drugo dok nisu navikle na novi naziv hljeba ili kruha”, objašnjava Sporišević.

Ideja za kurs bosanskog jezika postojala je dugo, ali mali broj polaznika i održavanje kontinuiteta bili su nepremostivi izazovi.

“Stariji studenti iz Bosne i Sandžaka i ranije su imali manje grupe s kojima su radili, ali sve se svodilo na pet do deset polaznika od kojih bi na kraju ostalo svega tri ili četiri. Uz podršku prijatelja, posebno predsjednika studentskog udruženja Elvedina Imamovića, od juna do jula 2019. godine razradili smo plan i program te strategiju djelovanja. Usmjerili smo svoje aktivnosti prema već postojećim udruženjima Bošnjaka u Bursi i okolini. Na našu veliku žalost, ozbiljan odgovor dobili smo samo od Udruženja ‘Bosna – Sancak’ u Bursi. Sretna okolnost za nas je ta da ovo udruženje broji najviše članova, ima široku lepezu djelovanja, jako je aktivno u svim segmentima te je jedno od najcjenjenijih udruženja u Turskoj. U istom udruženju osnovali smo četiri odjeljenja s po 15-ak učenika i započeli nastavu 15. septembra 2019. godine. Pored toga što su učenici pokazali jaku zainteresiranost i volju, naš najveći uspjeh jeste taj da je 80% posto polaznika privelo prvi semestar kraju, što je jako dobar učinak”, ističe Muhamed Sporišević, dodajući da su osnovali još dva razreda za osobe koje nisu članovi Udruženja “Bosna – Sancak”, a s njima imaju čak i bolje rezultate.

Polaznici kursa su 90% Bošnjaci koji žive u Bursi, a pored njih, ima polaznika iz različitih dijelova Turske. Među učenicima su po jedan učesnik iz Somalije i Albanije. Polaznici su u dobi od 10 do 65 godina, a najbrojniji su mladi i osobe srednje životne dobi.

“Njihovi razlozi i motivi za učenje bosanskog jezika su različiti. Pretežno je to želja za očuvanjem maternjeg jezika i sprečavanje totalne asimilacije. Mnogo njih obilazi svoju rodbinu u domovini kao i oni njih u Turskoj, ali imaju probleme u komunikaciji koja se zbog toga pretežno odvija na engleskom jeziku. Među polaznicima kursa je veliki broj privrednika koji godinama rade s Bosnom i susjednim zemljama, ali i onih koji tek žele da osnuju svoj biznis. Među polaznicima imamo i nekoliko osoba koje su otvorile buregdžinice koje posjećuje jako veliki broj osoba iz Bosne i Hercegovine i regije”, priča Sporišević.

Nastavili su, kaže, raditi na promociji projekta kako bi doprli do što više osoba koje bi željele da pohađaju kurs bosanskog jezika. “Naši napori već su se isplatili. Za drugi semestar smo oformili i dodatna dva razreda u Udruženju ‘Bosna – Sancak’, dodatni razred u Bursi za one koji nisu članovi Udruženja i pored toga proširili smo se na općinu Karacabey s jednim i općinu İnegöl s dva razreda. Cilj udruženja je da u dvije do tri godine što više ljudi u Bursi nauči bosanski jezik i da ga sačuvamo od nestanka.”

Udruženje mladih Bošnjaka Bursa okuplja oko 50 studenata Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, odnosno iz Srbije i Crne Gore, te s Kosova. Do sada su realizirali razne aktivnosti kao što su edukacijski seminari, planinarenje, izleti, organizacija kulturnih manifestacija vezanih za Bosnu i Bošnjake.

“Udruženje bošnjačkih studenata u Bursi osnovano je prije tri godine. Osnovni cilj Udruženja jeste okupljanje studenata koji se trenutno nalaze na studijama u Bursi i okolnim gradovima, njihovo upoznavanje, umrežavanje te druženje kroz razne aktivnosti. Za prvog predsjednika Udruženja izabran je pokretač ideje Elvedin Imamović. Kao centar Udruženja koristimo prostorije počasnog konzulata Bosne i Hercegovine u Bursi”, naveo je Sporišević.

 

PROČITAJTE I...

Nakon saobraćajnih nesreća popraćenih velikim brojem poginulih i povrijeđenih, obično se preko medija konstatira da je glavni uzročnik bahata i brza vožnja ili alkohol, a mještani na takve vijesti s medija vrte sumnjičavo glavom, čuvajući tajnu i uvjerenje o pravom uzročniku ovih tragičnih događanja. Ljudi iz okolnih sela čuli su od starih da su se tu nekad nalazila “turska groblja”, pa sad uzimaju danak Srbima što su im poremetili vječni spokoj

Samo na haškoj listi nalazi se 71 osumnjičeni za zločine počinjene u Foči. Od aktuelnih optužnica, jedno suđenje završeno je i izrečena je prvostepena presuda, dva su u toku i jedno u pripremi, jedan optuženi izležava dugogodišnju kaznu zatvora u Njemačkoj, a trojica su nedostupni bosanskohercegovačkom pravosuđu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!