fbpx

Potjera u Domu zdravlja

Kulić je bio bijesan jer je Stav objavio zvanične dokumente iz te ustanove, odnosno originale internih odluka koje je upravo Kulić potpisivao, što ga je natjeralo da počne sumnjati na sve uposlenike oko sebe.

 

Kratki članak u prošlom broju Stava bio je povod za veliku nervozu nedavno imenovanog direktora sarajevskih Domova zdravlja Mehmeda Kulića. Naime, nakon što smo objavili da je Kulić, umjesto da se bavi stvarnim problemima u radu institucije koju vodi, kakvi su višemjesečni kvarovi na liftovima ili telefonskim centralama, odlučio regulirati promet u dvorištu centrale Doma zdravlja, direktor Doma zdravlja otvorio je internu istragu kako bi saznao ko Stavu dostavlja informacije o tome šta se dešava u toj zdravstvenoj ustanovi.

Kulić je bio bijesan jer je Stav objavio zvanične dokumente iz te ustanove, odnosno originale internih odluka koje je upravo Kulić potpisivao, što ga je natjeralo da počne sumnjati na sve uposlenike oko sebe.

U isto je vrijeme Kulić poništio odluku koju je nedavno potpisao, a koja je i izazvala ogorčenje među uposlenicima.

Naime, direktor kojeg je u ime NBL-a Ibrahima Hadžibajrića imenovala sarajevska kantonalna “šestorka” propisao je da se ilegalno postavljena rampa na parkingu pored sjedišta Doma zdravlja u sarajevskoj ulici Vrazova ima dizati samo njemu bliskim kadrovima. Tom odlukom doktorima i medicinskim sestrama zabranjeno je parkirati u krugu te javne ustanove, ali je bilo dozvoljeno šefu Kulićevog kabineta Adisu Mulahasanoviću, kojem je Kulić tetak. Sada je ta odluka poništena.

No, ono što je puno opasnije jeste Kulićeva samovolja, odnosno odluka da ne potpiše ugovore o radu za dvadesetak liječnika koji su trebali početi raditi u toj instituciji, kojoj hronično nedostaje liječničkog kadra, iz samo njemu poznatih razloga.

Naime, Kulić je otezao s potpisivanjem ugovora bez da je ikome objasnio zašto. Nakon što su mu “objašnjene neke stvari”, bio je primoran potpisati ugovore, na radost novih liječnika kojima su tako uračunati i plaćeni i dani kada nisu radili zbog Kulićevog otezanja. /H. N./

PROČITAJTE I...

ZAVNOBiH je bitan jer je anulirao ono što je osporavalo historijski kontinuitet BiH kroz proglašenje banovina tokom Kraljevine Jugoslavije ili Nezavisne države Hrvatske dvije godine prije toga. Kao samostalna banovina i kraljevina u srednjem vijeku, sandžak pa ejalet u vrijeme Osmanske države, “corpus separatum” za vrijeme Austro-Ugarske... ZAVNOBiH predstavlja nastavak postojanja Bosne i Hercegovine kao administrativne jedinice u njenim povijesnim granicama. Upravo zbog toga je i pogrešno nazivati ga rođendanom Bosne i Hercegovine

Mi danas ni svoju državnost (25. novembar 1943) ni svoju nezavisnost (1. mart 1992) ne slavimo samo kao puke datume; ta dva događaja obuhvataju, prihvataju i grle sve ono što ova država jeste i što je čini Bosnom i Hercegovinom. Dan državnosti je, prema tome, prilika da se u okviru Bošnjačkog leksikona prisjetimo godišnjica značajnih događaja iz povijesti Bosne, godišnjica koje su nerijetko i same u prošlosti označavale neke nove početke i za Bosnu i za Bošnjake.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!