Poslije genocida slijedi psihički teror: Hoćemo li gledati Handkeovu bistu u Srebrenici

“Istočna alternativa vas poziva na izdavanje saglasnosti za podizanje spomen-biste čovjeku koji je osvojio Nobelovu nagradu i predstavlja Srbe u dokazivanju istine o ratu u Bosni i Hercegovini, kao i tome da nije bilo genocida na prostoru Srebrenice. Obavezujemo se da ćemo finansirati uređenje zemljišta koje će se dovesti u namjenu postavljanja spomen-biste”, stoji u zahtjevu Vojina Pavlovića

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

Bura u vezi s dodjelom Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu ne stišava se. Handke je poznat kao pisac koji je boravio u Srebrenici 1996. godine, samo nekoliko mjeseci nakon što je počinjen genocid nad Bošnjacima “sigurne i zaštićene zone Ujedinjenih naroda”. On je u više navrata negirao da je počinjen genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. Štaviše, išao je toliko daleko da je podrugljivo govorio i o majkama Srebrenice. “Njima ne vjerujem ni riječ, ne vjerujem ni u njihovu tugu”, izjavio je u intervjuu za časopis Ketzerbriefe 2011. godine.

Dodjela Nobelove nagrade izazvala je buru, a bilo je pitanje vremena kada će se to konkretno odraziti na Srebrenicu.

Vojin Pavlović, predsjednik Udruženja “Istočna Alternativa” iz Bratunca, podnio je zahtjev Opštini Srebrenica za izdavanje dozvole da se u centru grada postavi spomen-bista Handkeu.

“Istočna alternativa vas poziva na izdavanje saglasnosti za podizanje spomen-biste čovjeku koji je osvojio Nobelovu nagradu i predstavlja Srbe u dokazivanju istine o ratu u Bosni i Hercegovini, kao i tome da nije bilo genocida na prostoru Srebrenice. Obavezujemo se da ćemo finansirati uređenje zemljišta koje će se dovesti u namjenu postavljanja spomen-biste”, stoji u zahtjevu Vojina Pavlovića.

Pavlović je svoj zahtjev upućen prema Opštini Srebrenica obrazložio i riječima: “Nobelova nagrada Handkeu dokaz je da su se slobodni svjetski intelektualci odvažili da nagrade umjetnika za njegovo djelo i istrajnu borbu za istinu, kojom je opovrgavao haške presude i negirao da se u Srebrenici dogodio genocid.”

Nakon što je Pavlović uputio zahtjev Opštini Srebrenica, uslijedile su reakcije, prije svega bošnjačkih političkih predstavnika u ovoj općini.

“Predsjednik Skupštine dobio je zahtjev od ‘Istočne Alternative’ da se postavi spomenik u centru Srebrenice Handkeu, riječ je o dobitniku neke Nobelove nagrade, jer je Nobelova nagrada izgubila vrijednost ako se dodjeljuje takvim ljudima. Ako se to desi, da se postavi spomenik, mi ćemo postaviti spomenik Naseru Oriću nasred Srebrenice, pa ćemo se gurati. Ako je njima to u interesu, onda neka tako bude”, izjavio je Hamdija Fejzić, zamjenik načelnika Opštine Srebrenica. Kada je Vojin Pavlović u pitanju, dodao je Fejzić, riječ je “o čovjeku kojim se, sudeći prema onome šta radi, treba baviti medicina i, kao takav, dobro dođe radikalnim krugovima da preko njega plasiraju razne laži i podgrijavaju mržnju”.

“Ovo nije prva njegova nekakva inicijativa kojom želi da se mi u Srebrenici bavimo. Svi se sjećamo vremena kad je htio ovdje postaviti Čurkinovu bistu, pa nedavno spomen-ploču na staru zgradu policije, pa razne druge budalaštine. Njegovo udruženje registrirano je u Bratuncu, ali on uporno pokušava svojim djelovanjem unositi smutnju u Srebrenicu. Neće mu to proći, kao što mu ni do sada nije ništa prolazilo”, uvjeren je Fejzić.

Sličnog mišljenja je i predsjednik Skupštine opštine Srebrenica Nedib Smajić, koji smatra da “budalaština o postavljanju biste, naravno, neće proći”.

“Onima koji negiraju genocid i onima koji slave negatore genocida, bio to nobelovac Handke ili Vojin iz Bratunca, zna se gdje je mjesto – na smetljištu historije”, mišljenja je Smajić.

Srpski političari su na inicijativu Vojina Pavlovića uglavnom ostali nijemi. Momčilo Cvjetinović, predsjednik Opštinskog odbora SDS-a, rekao je “da inicijative za bilo šta u Srebrenici treba da donose Srebreničani”.

Međutim, da li je baš tako da inicijative Vojina Pavlovića ne prolaze. Njegove su inicijative “probni baloni”. U prošlosti ih je imao nekoliko.

Prvo je došla inicijativa da se u centru Srebrenice podigne spomenik ruskom ambasadoru Vitaliju Čurkinu nakon ruskog veta na Rezoluciju UN-a o Srebrenici iz 2015. godine. Uslijed snažnog otpora u Srebrenici, ova inicijativa nije prošla, te je spomenik Čurkinu postavljen u Istočnom Sarajevu.

Nakon toga, Pavlović je, s vremena na vrijeme, lijepio plakate s likom Vladimira Putina po Srebrenici, kao i protiv ulaska Bosne i Hercegovine u NATO.

U junu ove godine članovi Udruženja “Istočna Alternativa” postavili su na staroj zgradi policijske stanice u Srebrenici nelegalno spomen-ploču posvećenu “srpskim žrtvama koje su počinile muslimanske horde Srebrenice”.

Postavljanje ove ploče izazvalo je velike reakcije srebreničkih Bošnjaka. Smatrali su da je to samo još jedna u nizu provokacija pred obilježavanje godišnjice genocida. Ploča je ubrzo skinuta.

Međutim, uskoro je na inicijativu srpskih udruženja, a uz blagoslov srpskih političara iz Srebrenice, postavljena nova spomen-ploča na istom mjestu posvećena “srpskim mučenicima koji su ostali u enklavi Srebrenica” i “svirepo stradali od muslimanskih zločinaca”.

Nakon toga su Bošnjaci na inicijativu udruženja koja okupljaju preživjele žrtve genocida postavile spomen-ploču Bošnjacima koji su u zgradi policijske stanice ubijeni 1992. i 1995. godine.

Tako da sve inicijative i zahtjevi Vojina Pavlovića dođu kao ispitivanje terena i reakcija. Istina je da Pavlovićeve inicijative ne prođu u obliku u kojem ih zamisli. Međutim, po nepisanom pravilu, Pavlovićeve ideje u sličnom obliku prepišu srpska udruženja iz Srebrenice ili iz neke druge općine u entitetu u kojem njegovo udruženje djeluje. Tako da, ako to bude želja srpskih udruženja (uz novi blagoslov srpskih političara), u Srebrenici ćemo gledati bistu ovog novopečenog nobelovca.

 

PROČITAJTE I...

Gdje smo se izgubili toliko da nismo u stanju vidjeti da nas je na većini geografskog prostora kojim se prostire Bosna i Hercegovina sve manje i da taj negativni trend možemo spriječiti samo ako stanemo pred ogledalo vlastite savjesti i uvjerimo sebe da nam je u jedinstvu spas i da samo jedinstvenim nastupom možemo konačno definirati nacionalne interese koji će nam ubuduće biti vodilja u političkom, naučnom, kulturnom, umjetničkom, društvenom i svakom drugom djelovanju

Muhammed, a. s., iz svoje bi sobe provirivao i gledao ashabe kako klanjaju. Nije im se mogao pridružiti. Tek ponekad bi ga izveli među sobom. Drhtavim glasom im je rekao: “Tako mi Allaha, ne bojim se da će vas uništiti siromaštvo. Bojim se dunjaluka za kojim ćete trčati kao što su trčali oni prije vas pa će vas uništiti kao što je i njih uništio”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!