fbpx

POSLANIK MUHAMMED KAO BORAC ZA ŽENSKA PRAVA

Benjamin Idriz, Žena u Kur’anu, Kupola, Sarajevo, 2020.

 

 

Piše: Vedad SMAILAGIĆ

U izdanju sarajevske izdavačke kuće Kupola, u biblioteci Savremene islamske perspektive, upravo je izašao prijevod knjige Benjamina Idriza, bošnjačkog imama u njemačkom gradu Penzberg u okolici Münchena, u kojoj autor nastavlja vlastita istraživanja i promišljanja o ženama u islamu začeta u svojoj disertaciji. Poznato je, a to pokazuje i autorova iscrpna bibliografija na kraju knjige, da se na ovu temu do sada dosta pisalo i da je ovo jedna od najaktualnijih tema i među samim muslimanima, a pogotovo u islamskom diskursu na Zapadu.

Autor knjige polazi od uvjerenja da je islam kao religija posljedica i praktično rezultat tumačenja Kur‘ana, pa se odlučuje da istraži autentične stavove o ženi formulirane upravo kur’anskom objavom, vjerujući da povijesni status žene u islamu ili, preciznije rečeno, islamskim društvima ne odgovora neminovno autentičnoj kur’anskoj poruci, što za posljedicu ima jasnu neravnopravnost žena u islamskim društvima. Stoga autor za naslov svoje knjige bira naslov Žena u Kur’anu, a ne recimo Žena u islamu, dajući knjizi jasnu analitičko-persuasivnu notu i čineći svoju knjigu ne samo analitičkim ili informativnim nego i odgojnim-obrazovnim štivom podržavajući i potičući razvoj moderne islamske misli.

Knjiga na bosanskom jeziku nije samo prijevod njemačkog originala, koji je, usput rečeno, zaista naišao na veliku čitanost u Njemačkoj, i to kako u građanskim a tako i u višim političkim krugovima, ona je dopunjena određenim novim analitičkim poglavljima i time predstavlja rezultat razvoja kritičke misli Benjamina Idriza o temi ravnopravnosti spolova u islamu.

RAVNOPRAVNOST ŽENA I MUŠKARACA U KUR’ANU

Na samome početku knjige Idriz predstavlja način svoga islamskog razmišljanja metaforički, kao trokut između Kur’ana, Poslanika i razuma, opširno ih obrazlažući, istovremeno podvlačeći neophodnost povijesne kontekstualizacije Objave kao neophodnog argumentacijskog elementa koji Idriz u svojim promišljanjima temeljito koristi izvlačeći zaključke od kojih neki odudaraju od danas ustaljenog razumijevanja žene u islamskom društvu i koji uvijek, jako dobro obrazloženi, imaju za cilj istaknuti svevremensku emancipatorsku funkciju Kur’ana koja se odnosi na sav ljudski rod, cjelokupno društvo, a pogotovo na status žena u tim društvima.

Kao osoba odgojena u islamskoj porodici i okružena ženama jakog karaktera i utjecaja među članovima porodice, a danas kao imam u Njemačkoj, društvu koje se smatra izrazito prosvjećenim, otvorenim i liberalnim, Idriz primjećuje ipak ustaljenu praksu održavanja neravnopravnosti među spolovima, kako među muslimanima tako i unutar muslimanskih društava. Upravo ova jasno uočljiva razlika između muškaraca i žena u nekim ili čak većini islamskih društava, koju muslimani u svojim svakodnevnim diskusijama sa zapadnim komšijama, kolegama ili poznanicima često neutemeljeno pravdaju upavo islamom, za Idriza će biti povod za dublje istraživanje i promišljanje o ženi i kur’anskoj poruci. Idriz uočava da je žena jedno od najčešćih pitanja o kojem na Zapadu diskutiraju nemuslimani s muslimanima, te svoju knjigu u originalu na njemačkom jeziku koncipira kao doprinos islamskom promišljanju o ženi, a tako i kao svoj doprinos islamsko-njemačkom diskursu o ženi.

Ovakav pristup čita se i u prijevodu na bosanski jezik, koji u potpunosti odražava iskrenu namjeru autora da neupućenim kritičarima islama ponudi objektivne odgovore temeljene na Kur’anu, a da uvjerenim vjernicima ponudi djelimično nova, autor će reći stara ali zaboravljena, viđenja statusa žene u društvu temeljenom na Kur’anu, hadisu i razumu.

Svoju raspravu o ženi u Kur’anu Idriz započinje, kao i svaki drugi autor koji se bavio ovom temom, položajem žena u predislamsko doba ističući Kur’ansku reformu tadašnjeg arapskog društva kao medij emancipacije žena, time ženi pripisujući ne pravo nego obavezu uključivanja u društvene procese i u ravnopravno djelovanje unutar bračne zajednice. Dalje u knjizi Idriz uz neposredne Kur’anske citate opširno dokazuje ravnopravnost spolova u islamu koja se ne smije relativizirati bilo kakvim biološkim, fizičkim ili emocionalnim razlikama te u knjizi iscrpno navodi Kur’anske ajete, hadise te povijesne činjenice iz doba ranog islama kojima obrazlaže potrebu neprekidnog razmatranja istinske ravnopravnosti žene u islamskom društvu.

Istraživaču i autoru Benjaminu Idrizu jako je stalo da za svoje stavove uporište nađe u samome Kur’anu, što za posljedicu ima i skretanje pažnje na nedostatna tumačenja i prijevode nekih ajeta ili pojedinih riječi u njima, čija su tumačenja ili prijevodi na druge jezika uzroci raširenih uvjerenja o različitosti spolova kod muslimana. To je posebno slučaj s riječju nefs, koju autor, za razliku od drugih tumača i prevodilaca, ne smatra prvim ljudskim bićem, nego općenito bićem, tj. ”dah / duša / ćelija / supstanca / biće”, te da je Bog prvo stvorio nefs, a onda iz nefsa stvorio muškarca i ženu istovremeno i ravnopravno. Potvrdu za ovakvo tumačenje autor Idriz izvodi iz filološke analize same riječi, ali podršku nalazi i u najnovijem prijevodu Kur’ana na bosanski jezik autora Nurke Karamana.

Jednako temeljito filološki Idriz i nadalje analizira izvorni tekst Kur‘ana te, konsultirajući dostupna djela, pokazuje i dokazuje da u islamu muškarci nisu nadređeni ženama, da musliman ne smije tući ženu, što autor također opovrgava kao islamsku normu obrazlažući je potpuno pogrešnim razumijevanjem jedne jedine riječi u Kur‘anu, vadribuhunne, čija pogrešna interpretacija već stoljećima legitimira nasilje muslimana nad svojim ženama. I u svojim narednim analizama Idriz se detaljno bavi pitanjima neravnopravnosti žene spram muškarca koja se ogledaju u reguliranju razvoda braka, nasljedstvu, svjedočenju ili poligamiji, seksualnoj zloupotrebi žene te ponovo filološki obrazlaže zašto hurije nisu samo dženetske djevice za kojima žude muškarci nego čiste ili čisti dženetski pratioci bez tačno određenog spola.

REVIDIRANJE POSLANIKOVE EMANCIPATORSKE MISIJE

Prilično dosta prostora u svojoj knjizi Benjamin Idriz poklanja temi žena u džamiji te analizira i navodi brojne kur’anske ajete koji tematiziraju upravo ovo pitanje, iz kojih izvodi zaključak da se ne može govoriti o bilo kakvim restrikcijama odlaska u džamiju za žene, a koje danas postoje, prije svega petkom za vrijeme džume, na Bajrame ili kada žene imaju mjesečnicu, te današnje strožije ili blaže zabrane ženama da u određenim trenucima mogu ulaziti u džamiju tumači zagovaranom praksom pojedinih muškaraca iz povijesti islama, a ne kur’anskim načelom, a što će za posljedicu imati isključivanje žena iz širih društvenih dešavanja u islamskim društvima. Stoga autor donosi niz zaključaka o potrebi i neophodnosti aktivnijeg uključivanja žena u džamijska dešavanja, kao i u pitanja lokalnih zajednica muslimana, a što je jedan vid ne samo omogućavanja ženama da preuzmu aktivniju ulogu u društvo nego i omogućavanje ženama da odgovore na kur’anska očekivanja stavljena pred njih same.

Svjestan da piše o popularnoj temi, ali ne na način da ukrasnim jezikom potvrđuje duboko ukorijenjene stavove i praksu, nego s ciljem promišljanja i otvaranja dijaloga o novim društvenim rješenjima kao odgovorima na moderne probleme islamskih zajednica, žena i muškaraca, Benjamin Idriz vrlo temeljito čita i tumači i Kur’an i hadise, naglašavajući uvijek primat Objave te uzimajući praksu Božijeg poslanika za potvrdu svojih razmišljanja. Stoga autor knjigu završava upravo opisujući detaljno Poslanika islama kao borca za ženska prava u svome vremenu i kao uzora i predvodnika vjernika u ravnopravnoj emancipaciji oba spola. Sadašnju neravnopravnost između spolova Idriz pripisuje povijesnom razvoju islamskih društava u kojima će muškarci postepeno revidirati Poslanikovu emancipatorsku misiju i islamski neutemeljeno devalvirati status žena u islamskim društvima, oduzimajući ženama u mnogim porodičnim i društvenim pitanjima status ravnopravnih osoba, a time i mogućnost pune afirmacije žena kao sljedbenika islama.

Ovu knjigu treba smatrati originalnim doprinosom iz nekoliko razloga: kao prvo, ona je utoliko originalna jer nastaje iz potrebe imama jedne manje vjerske zajednice muslimana okružene kulturološki i ekonomskim razvijenim društvom, koje za islam postavlja drugačija pitanja nego tradicionalni vjernici muslimani. Iz svoje imamske prakse Benjamin Idriz zna da je jednostavno odgovoriti na zlonamjerna pitanja, ali je često izuzetno teško dati odgovore na dobronamjerna pitanja o naslijeđenoj islamskoj praksi u modernim društvima. Tim dobronamjernim zapadnim domaćinima i susjedima muslimanskih zajednica ova knjiga predstavlja ne islamski nego kur’anski odgovor.

Kao drugo, ova knjiga značajna je jer hrabro nudi nove odgovore na trajna islamska pitanja koje autor skromno ne pripisuje sebi, nego sebe više predstavlja kao nekoga ko muslimanke i muslimane podsjeća na zaboravljenu praksu. I kao treći kvalitet knjige jeste njena diskurzivnost, njena otvorenost prema stavovima povijesnih tumača Kur’ana i prema tradicionalnim uvjerenjima i budućim misliocima, ali i jasna namjera i poziv svima da kao muslimanke i muslimani neprekidno propituju razumnost tradicionalnih praksi i njihove refleksije spram potreba opće emancipacije i razvoja islamskih društava u šta se, prema autoru, prije svega svrstava i osiguravanje Kur’anom propisane ravnopravnosti žena i muškaraca.

KO JE BENJAMIN IDRIZ

Benjamin Idriz potječe iz hafiske i ulemanske porodice, završio je hifz Kur’ana u svojoj jedanaestoj godini. Danas tečno govori pet svjetskih jezika, a jedan je od rijetkih bošnjačkih imama koji o teološkim i društvenim temama govori i piše na njemačkom jeziku. Član je Akademije za nauku i društvo pri Univerzitetu Frankfurt i Islamske Njemačke Konferencije (Deutsche Islam Konferenz) pri Saveznom Ministarstvu Unutrašnjih Poslova SR Njemačke. Kancelarka Angela Merkel pozvala ga je u svoj ured u Berlinu na savjetovanje oko tema koje se tiču muslimana u Njemačkoj, a Predsjednik SR Njemačke Frank Walter Steinmeier posjetio je njega i njegov džemat u džamiji Penzbergu, gdje su također razgovarali o situaciji muslimana u Njemačkoj. Angažira se u polju međureligijskog dijaloga i česti je gost u njemačkim medijima.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!