fbpx

Poljski muslimani

Tatari trenutno prikupljaju sredstva za postavljanje ploče u Varšavi u spomen na svoje prethodnike koji su se borili u odbrani Poljske, a planovi su da se ovo otkriće dogodi na stogodišnjicu bitke za Varšavu u augustu ove godine.

 

Muslimanska vjerska unija u Poljskoj (MZR) pokrenula je novi portal na poljskom jeziku koji pruža internetske izvore o islamu i osporava stereotipe koji postoje o toj zajednici. MZR, osnovana 1925, najstarija je muslimanska organizacija u Poljskoj. Predstavlja uglavnom Lipka Tatare, koji su živjeli u pograničnim krajevima između sadašnje Poljske, Litve i Bjelorusije od 14. stoljeća, što ih čini jednom od najstarijih muslimanskih zajednica u kontinuitetu.

Dagmara Sulkiewicz, administratorica nove stranice muzulmanie.pl, kazala je kako je ona namijenjena podučavanju i muslimana i nemuslimana o praksi i prirodi religije. Islam nije samo molitva, objašnjava ona, već vjera koja pokriva svaki dio muslimanskog života. “Razmišljali smo o tome da napravimo stranicu i što bismo željeli prenijeti”, rekla je. “Naravno, osnovne informacije o pet stubova vjere, ali i aspektima svakodnevnog života, poput medicine, koji su svojstveni našem životu.”

To uključuje, naprimjer, odjeljak web-stranice pod nazivom Ekoislam, koji govori o vjerskim učenjima o okolišu i kako ih se može provesti u praksi. “Postoji velika potreba za pružanjem pouzdanih informacija o religiji”, rekla je urednica web-stranice Barbara Pawlic Miśkiewicz. “U zemlji još uvijek postoje čitave grupe ljudi koji apsolutno nemaju pojma o postojanju Tatara.”

Broj Tatara u Poljskoj u stalnom je opadanju i danas ih ima između nekoliko stotina i nekoliko hiljada, ovisno o različitim definicijama i procjenama. Historijski gledano, zajednica je služila Poljskoj u raznim ratovima, uključujući i vojsku kralja Ivana III Sobieskog, koja je porazila Osmanlije u bici kod Beča. Tatari trenutno prikupljaju sredstva za postavljanje ploče u Varšavi u spomen na svoje prethodnike koji su se borili u odbrani Poljske, a planovi su da se ovo otkriće dogodi na stogodišnjicu bitke za Varšavu u augustu ove godine.

Većina poljskih muslimana, kojih ima, prema procjenama MZR-a, između 20.000 i 25.000, nisu porijeklom iz Lipke. Većina su recentne pridošlice u Poljsku, koja bilježi razinu imigracije bez presedana u svojoj historiji i među najvišima je u EU. Prošle godine Islamski kulturni centar Varšave pozvao je da se stvori još jedna džamija u gradu, rekavši da je povećani broj vjernika uzrokovao prenapučenost u sadašnjim objektima. Istovremeno, došlo je do porasta antimuslimanskih osjećaja među Poljacima, pri čemu se strani muslimani često doživljavaju kao prijetnja poljskoj tradiciji.

Takve su brige izražene tokom izbjegličke krize 2015. godine, ali od tada ih i dalje njeguje vladajuća stranka Zakona i pravde (PiS). Prošle godine Jarosław Kaczyński, predsjedavajući PiS-a i poljski de facto lider, islam je opisao kao “kulturnu ofanzivu” od koje se “Evropa mora braniti”. U aprilu ove godine Zbigniew Ziobro, ministar pravosuđa, rekao je da je odbijanje Poljske da preuzme kvote izbjeglica iz EU-a “branilo (suverenitet zemlje) protiv strane islamske kulture” koju je EU “željela nametnuti” Poljskoj.

U novembru 2019. u Varšavi i Szccecinu uhapšene su dvije osobe pod sumnjom da su planirale terorističke napade na muslimane u Poljskoj po uzoru na akcije Andersa Breivika u Norveškoj. Redovito istraživanje koje je proveo CBOS, pitajući Poljake o njihovom stavu prema različitim nacionalnim i etničkim grupama, utvrdilo je da su ove godine “najmanje voljeli Arape”, prošle godine je 45 posto Poljaka izražavalo negativne poglede na muslimane općenito, više nego na bilo koju drugu vjersku skupinu uključenu u anketu.

Samo 17 posto ima pozitivno mišljenje.

PROČITAJTE I...

“U privatnoj arhivi porodice Izetbegović sam nedavno imala priliku pronaći jako zanimljiv i vrijedan materijal: fotografije, dokumente, snimke, pisma, nagrade i priznanja i lične predmete koji su pripadali rahmetli Aliji Izetbegoviću. Između ostalog, tu je i par cipela koji je pripadao rahmetli predsjedniku, njegove naočale iz vremena kada je potpisivan Dejtonski sporazum, porodična pisma koja je Alija razmjenjivao s članovima porodice kada je bio u zatvoru, njegovi lični dokumenti, kvalitetne i dobro očuvane porodične fotografije. Za Muzej 'Alija Izetbegović' ovi materijali predstavljaju neizmjerno bogatstvo za koje nisam ni bila svjesna da ga posjedujemo”

Građani Bosne i Hercegovine, koji su nekada davno, posebno na prostoru Južne Dalmacije, bili rado viđeni gosti, danas se smatraju turistima “druge klase”, posjetiocima čije pare možda imaju vrijednost, no čije prisustvo kvari specifični mediteranski štih onoga što se danas naziva hrvatskom obalom.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!