fbpx

Poljoprivredom protiv korone

Cazin je lokalna zajednica koja je već dugo u samom vrhu u BiH kada je u pitanju broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava kojih je trenutno oko dvije hiljade.

 

Jednu od konkretnih mjera za ublažavanje krize izazvane virusom korona poduzele su vlasti u Cazinu. Krizni štab za suzbijanje širenja zaraze virusom u Cazinu donio je odluku da će taj grad svim poljoprivrednicima osigurati sjemena, zaštitna sredstva, gorivo i gnojivo za proljetnu sjetvu graha, luka i krompira, te otkup viška proizvoda.

Minimalne količine koje se trebaju posijati da bi poljoprivrednici mogli koristiti ovu pogodnost jesu 0,3 hektara (tri dunuma) kukuruza, 0,05 hektara (pola dunuma) luka i 0,05 hektara (pola dunuma) krompira.

“Vidimo da se zatvaraju granice i da se ograničava protok roba i kretanje ljudi, zbog toga smo pokrenuli proces nabavke sjemena i ostalog repromaterijala potrebnog za uspješnu sjetvu jer u situaciji nekog lošijeg scenarija, za koji se svakako nadamo da će izostati, bitno je reagirati na vrijeme. U tom cilju smo pozvali sve ostale općine i kanton da se uključe u ovakav vid aktivnosti i planova rada, jer unatoč svemu, rješavanje ovog segmenta ohrabrujuća je i važna stavka za sve građane”, kaže gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.

Prema njegovim riječima, interes stanovništva za poticaje ogroman je. “Cazin je lokalna zajednica koja je već dugo u samom vrhu u BiH kada je u pitanju broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava kojih je trenutno oko dvije hiljade. Grad u kontinuitetu kroz budžet osigurava značajne poticaje domaćim poljoprivrednim proizvođačima i ovo je oblast koju smo na vrijeme prepoznali i već više od decenije ulažemo u istu. U ovim okolnostima to je odličan temelj i mi nastavljamo dalje jer smatramo da moramo biti zajednica koja svaku krizu dočekuje na nogama. Siguran sam da ćemo, uz Božiju pomoć i našu odgovornu organizaciju, prebroditi s uspjehom i krizu epidemije virusa korona.” /J. S./

PROČITAJTE I...

Sazivanje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao, odluke i zaključci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano te dalekosežne posljedice koje je polučio predstavljaju historijsku vododijelnicu, trenutak kada su poslije jednog teškog i dugog stoljeća Bošnjaci konačno postali moderan politički narod koji se čvrsto opredijelio ne samo da opstane već i da stupi na svjetsku pozornicu kao politički suveren, kulturološki poseban te prije svega državotvoran narod

Na popisu stanovništva 2013. godine 91,36 posto građana Kantona Sarajeva izjasnilo se da govori i piše bosanskim jezikom. U istom tom kantonu, iste te godine, na istom tom popisu, 83,79 posto stanovništva izjasnilo se da pripada bošnjačkom narodu. Iste godine, na istom popisu, 1.193 građanina u glavu, ili 0,28 posto stanovnika gotovo polumilionskog Kantona Sarajevo, izjasnilo se da govori jezikom koji nazivaju “BHS”, dok svi drugi govore ili bosanskim, ili hrvatskim, ili srpskim. Stoga bi bosanski jezik trebalo školarcima u dokumentima pisati po principu automatizma, osim ako roditelji žele pisati hrvatski ili srpski jezik

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!