fbpx

Poljoprivredom protiv korone

Minimalne količine koje se trebaju posijati da bi poljoprivrednici mogli koristiti ovu pogodnost jesu 0,3 hektara (tri dunuma) kukuruza, 0,05 hektara (pola dunuma) luka i 0,05 hektara (pola dunuma) krompira.

 

Jednu od konkretnih mjera za ublažavanje krize izazvane virusom korona poduzele su vlasti u Cazinu. Krizni štab za suzbijanje širenja zaraze virusom u Cazinu donio je odluku da će taj grad svim poljoprivrednicima osigurati sjemena, zaštitna sredstva, gorivo i gnojivo za proljetnu sjetvu graha, luka i krompira, te otkup viška proizvoda.

Minimalne količine koje se trebaju posijati da bi poljoprivrednici mogli koristiti ovu pogodnost jesu 0,3 hektara (tri dunuma) kukuruza, 0,05 hektara (pola dunuma) luka i 0,05 hektara (pola dunuma) krompira.

“Vidimo da se zatvaraju granice i da se ograničava protok roba i kretanje ljudi, zbog toga smo pokrenuli proces nabavke sjemena i ostalog repromaterijala potrebnog za uspješnu sjetvu jer u situaciji nekog lošijeg scenarija, za koji se svakako nadamo da će izostati, bitno je reagirati na vrijeme. U tom cilju smo pozvali sve ostale općine i kanton da se uključe u ovakav vid aktivnosti i planova rada, jer unatoč svemu, rješavanje ovog segmenta ohrabrujuća je i važna stavka za sve građane”, kaže gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.

Prema njegovim riječima, interes stanovništva za poticaje ogroman je.

“Cazin je lokalna zajednica koja je već dugo u samom vrhu u BiH kada je u pitanju broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava, kojih je trenutno oko dvije hiljade. Grad u kontinuitetu kroz budžet osigurava značajne poticaje domaćim poljoprivrednim proizvođačima i ovo je oblast koju smo na vrijeme prepoznali i već više od decenije ulažemo u istu. U ovim okolnostima to je odličan temelj i mi nastavljamo dalje jer smatramo da moramo biti zajednica koja svaku krizu dočekuje na nogama. Siguran sam da ćemo, uz Božiju pomoć i našu odgovornu organizaciju, prebroditi s uspjehom i krizu epidemije virusa korona.” /J. S./

PROČITAJTE I...

“Dogovorili smo se da se najprije izborimo da budemo vani, da im ponovo ne padnemo šaka, da, ako se Jugoslavija počne raspadati, zadržimo ekvidistancu prema Srbiji i Hrvatskoj, a to će sve biti moguće ako formiramo svoju političku organizaciju. Da ne zaglavimo kao Spaho i njegova organizacija JMO! Pet godina nakon tih naših razgovora Alija je, u neposrednoj blizini 'našeg' zatvora, iznosio te naše poglede pred desetinama hiljada Muslimana na poznatom skupu SDA u Foči”

U okviru prvog kola Edicije “Bošnjaci”, pokrenute povodom 25 godina od održavanja Bošnjačkog sabora i vraćanja historijskog imena, a koju je Stav objavio u saradnji s Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu 2018. godine, nalazi se i knjiga Admira Mulaosmanovića Kratka politička historija Bošnjaka. Ovom prilikom prenosimo dio iz ove knjige o periodu koji je neposredno prethodio samom činu osnivanja Stranke demokratske akcije i uspostavljanju višestranačkog sistema u Bosni i Hercegovini

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!