Politika pravi probleme, a građani gledaju svoja posla

Prvi čovjek Jajca, načelnik Općine Edin Hozan u intervjuu za Stav ističe kako se nada da ćemo svi skupa svojim radom i angažmanom iz dana u dan stvarati sve bolje uvjete za život kako u Jajcu, tako i u cijeloj “jedinoj nam domovini Bosni i Hercegovini”. Za život u BiH, kaže on, treba malo više odlučnosti i hrabrosti, možda malo i žrtve u jednom periodu dok se neke stvari ne poslože. Njegova je poruka da se ovdje, uz dovoljno truda, malo više patriotizma, malo više ljubavi prema našoj zemlji, mogu ostvariti sve želje koje jedan običan čovjek može imati

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

 

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

 

Jajce je grad jedinstvene historije, kulturne baštine i prirodnih ljepota. Krasi ga veličanstveni vodopad koji nastaje na mjestu gdje se spajaju Pliva i Vrbas. Plivska jezera i mlinice mame turiste svojom ljepotom. Jajce se prvi put u pisanom dokumentu spominje 1396. godine u kojem se vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić naziva “conte di Jajcze”. U ovom gradu krunisan je posljednji bosanski kralj kojeg su pogubile Osmanlije i tada zavladale Bosnom i Jajcem. Dolaskom Austro-Ugarske, u Jajcu se gradi u to doba najveća hidroelektrana u Evropi, tako da je još u 19. stoljeću vodopad bio osvijetljen. U Jajcu je 1943. godine održano drugo zasjedanje AVNOJ-a. U relativno mali grad stalo je dosta historije.

Danas, kada hodate ulicama ovog grada, sve odiše na prošla vremena, na svakom koraku prepliću se stilovi gradnje i razne epohe. Ukratko, Jajce je raj za oči. Prvi čovjek Jajca, načelnik Općine Edin Hozan u intervjuu za Stav ističe kako se nada da ćemo svi skupa svojim radom i angažmanom iz dana u dan stvarati sve bolje uvjete za život kako u Jajcu, tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Za život u Bosni i Hercegovini, kaže on, treba malo više odlučnosti i hrabrosti, možda malo i žrtve u jednom periodu dok se neke stvari ne poslože. Njegova je poruka da se ovdje, uz dovoljno truda, malo više patriotizma, malo više ljubavi prema našoj zemlji, mogu ostvariti sve želje koje jedan običan čovjek može imati.

STAV: S obzirom na to da je Jajce, prije svega, turistički grad, jeste li, kao prvi čovjek Općine, zadovoljni posjetama, koliko nudi vaš grad i šta još možete ponuditi?

HOZAN: Zadovoljni smo trendom turističkih posjeta, vidimo da je to globalno trend u Bosni i Hercegovini, pa tako sve više turista dolazi i u Jajce. Mi kao lokalna zajednica u tome vidimo dobru priliku da pokušamo izvući što veću korist. S druge strane, naš je zadatak da i sami doprinesemo razvoju ove oblasti i da naša ponuda bude što bogatija i da činimo dosta toga iz godine u godinu. U proteklim godinama osmislili smo i realizirali manifestacije koje imaju turistički karakter, prije svega skokove s vodopada kao najinteresantniju turističku manifestaciju. Imamo i svoj lokalni sajam turizma koji dobacuje otprilike do nekoliko susjednih općina, a cilj nam je da bude kantonalni. Ima tu još događaja i manifestacija sportskih i kulturnih kojima je cilj obogatiti turističku ponudu kako bi posjetiocima Jajca bilo što interesantnije.

Prošle godine počeli smo s manifestacijama srednjovjekovlje, autoreli, brdski autoreli itd. U infrastrukturnom smislu izgradili smo nekoliko objekata na lokalitetima interesantnim turistima. Odavno smo već pokrili Wi-Fi signalom centar grada, mlinčiće, sad ćemo krenuti u postavljanje LED rasvjete u cijeloj općini, iako to nije eksplicite turistički projekt, ali će uljepšati grad. To je ono što Općina radi. Prošle godine izgradili smo jedan mostić, šetnicu preko jezera, što je bila takoreći atrakcija posjetiocima jer su imali mogućnost da bukvalno šetaju preko jezera. Pokušavamo iz godine u godinu uraditi nešto što bi bilo interesantno turistima. Ali ključna stvar za snažan razvoj turizma jeste otvaranje prostora za privatne investicije. U Jajcu tokom ljetnih mjeseci fali smještaja, fali ležajeva. Nedostaje nam hotel više kategorije i na tome radimo već neko vrijeme, ali još nismo našli pravo rješenje. Naravno, treba otvoriti prostor da privatni sektor investira, ali da ne naruši prostor koji mi imamo u smislu kulturnog naslijeđa i prirodnih ljepota koje su još očuvane i prirodne, to će nam biti cilj. Teško će biti sve to zadovoljiti, da se gradi, da se obogaćuje ponuda i da se čuvaju kulturno-historijsko naslijeđe i priroda. Vjerujem da ćemo sve to uspjeti pomiriti kako bi turizam nastavio s uzlaznom putanjom.

STAV: Jajce obiluje zaštićenim kulturno-historijskim spomenicima, a dobar dio njih treba rekonstrukciju, konzervaciju, no, osim što je to skup posao, uključeno je i dosta institucija. Predstavlja li vam neku vrstu barijere to što u svaki projekt mora biti uključen veliki broj institucija različitih nivoa vlasti?

HOZAN: Tu barijeru u smislu nadležnosti bilo bi lahko premostiti da imamo dovoljno sredstava na raspolaganju. Prema našim zakonima, čuvanje nacionalnih spomenika, njihova rekonstrukcija i restauracija, trebalo bi biti u nadležnosti Federacije BiH, a na nama bi, kao nižem nivou vlasti, bilo da upravljamo tim objektima. Sve veće zahvate bi oni trebali raditi, nadležna ministarstva FBiH i Zavod za zaštitu nacionalnih spomenika. Međutim, nijedan nivo vlasti ne ulaže dovoljno u zaštitu i očuvanje spomenika, u rekonstrukciju i restauraciju. To su finansijski vrlo zahtjevni poslovi. Naša tvrđava je srednjovjekovna i, hvala Bogu, dobro je očuvana, ali je zrela za ozbiljnu restauraciju. To je, siguran sam, višemilionski posao. Evo, postavljam pitanje sebi i svim ostalim nadležnima: Možemo li i kada ćemo steći uvjete da to isfinansiramo? Govorim samo o jednom nacionalnom spomeniku, a mi ih u Jajcu imamo trideset, ali ovaj je najzahtjevniji, a vjerovatno i najprioritetniji da ga zaštitimo i da se završi restauracija kako bi tvrđava dobila na izgledu i očuvanju.

STAV: Iseljavanje naših sugrađana je u posljednje vrijeme izražen problem, koliko je taj trend primjetan u Jajcu?

HOZAN: Nažalost, taj trend postoji. Vjerujem da je većina nas svjesna da je to sada najveći problem s kojim se država susreće, a ni naša lokalna zajednica nije izuzeta od toga, i to je nešto što je prioritetno da svi rješavamo. Postavlja se pitanje šta može lokalna zajednica. Mi činimo šta možemo i koliko možemo, ne možemo sami i trebaju svi nivoi vlasti da se uključe, imamo ih dosta i trebali bismo svi sebi postaviti kao prioritet pitanje odlaska ljudi i šta svi od nas možemo učiniti da se to ne događa. Mi smo kao lokalna zajednica u protekle dvije-tri godine uveli i provodimo niz mjera koje su usmjerene ka suzbijanju tog problema kroz razne poticaje u oblasti privrede, poljoprivrede, zapošljavanja i samozapošljavanja mladih, subvencioniranje kamata privrednim subjektima, subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje, stipendiranje učenika i studenata, prvo radno iskustvo, volontiranje…

Prva smo općina u našem kantonu koja svakog našeg studenta dočeka s ponudom za posao na godinu dana da stekne iskustvo. Općina to finansira. Nagrađujemo svako novorođeno dijete već tri-četiri godine s 500 maraka. Dosta ulažemo u infrastrukturu, vodeća smo općina u kantonu po investicijama u infrastrukturu, godišnje imamo tri-četiri milionska ugovora koji omogućavaju lokalnoj građevinskoj operativi da ima dovoljno posla. Je li to dovoljno? Očito da nije. Treba li više? Treba. Možemo li mi sami? Pa morat ćemo, ali mislim da bi nam i drugi trebali u tome pomoći. Evo, kao što rekoh, mi sad imamo osam-devet vrsta mjera usmjerenih prema stanovništvu, prije svega mladima. Godišnje podijelimo 200.000 maraka stipendija.

STAV: Kao načelnik ste najbliži građanima, pa imate i informacije iz prve ruke, šta je to što ljude, da se tako izrazimo, tjera iz zemlje?

HOZAN: Ekonomske migracije nisu broj jedan, to je sada svima jasno. U razgovoru s ljudima i po rezultatima istraživanjima koja smo radili uopće se ekonomsko stanje ne stavlja u prvi red razloga, nego neke druge stvari, iako ljudi uvijek nađu neki svoj razlog. Društveno-politička nestabilnost, stalne turbulencije na državnom nivou u smislu negiranja države, nekakvih ideja o otcjepljenju, stvaranju novih entiteta, to su stvari koje više smetaju našim ljudima nego ekonomska situacija. Ne možemo reći da nam je ekonomska situacija toliko loša da bi bila broj jedan na listi razloga, ona je tek na nekom trećem, četvrtom mjestu. Zato mislim da bi naši političari na višim nivoima, svi bez izuzetka, jer nijedan dio države nije pošteđen ovog problema, trebali stvarati takav ambijent u kojem bi građani bili sigurni. Ambijent u kakvom živimo dodatno je začinjen raznim medijskim uveličavanjima problema.

Naravno, ima mnogo toga što je loše u ovoj zemlji, ali ima i dosta toga dobrog, imamo niz dobrih privrednih subjekata, privrednika koji su napravili dobre biznise, izvoznici su, ravnopravno pariraju evropskim kompanijama. Iz godine u godinu te stvari idu nabolje, u to sam uvjeren, ne onom dinamikom kakvom bismo mi željeli; ono što se dogodilo prije godinu mi bismo voljeli da se desilo prije tri ili sedam, ali ako se vratimo malo, vidjet ćemo da Bosna i Hercegovina dosta toga nije proizvodila, a danas proizvodi. Danas u Bosni i Hercegovini možemo živjeti kupujući samo naše domaće proizvode, posebno u prehrambenoj industriji. Možda to još nije dovoljno, ali sigurno je bolje nego što je bilo.

STAV: Kada već spominjete privredu, kakvo je stanje u Jajcu u tom pogledu?

HOZAN: Imamo nekolicinu dobrih i stabilnih privrednih subjekata koji su dobra baza za dalji razvoj privrede. To su oni koji postoje niz godina, dobro i stabilno posluju, zapošljavaju značajan broj ljudi i izvozno su orijentirani. Jajce ima sasvim solidnu privredu, posebno u oblasti metalne industrije, mi smo po tome i ranije bili poznati. Ne rade svi prijeratni kapaciteti, ali dobar dio njih radi, tako da je Jajce i dalje prepoznatljivo po toj metalnoj industriji koja pravi ozbiljne poslove, ozbiljne prihode i profite.

STAV: “Steelmin” je svojevremeno bio najavljen kao velika investicija i zaista je kompanija dosta uložila, ali godinama nije počinjala proizvodnju zbog određenih problema, tačnije neriješenog prilaza fabrici. Proizvodnja je bila počela, pa stala, i već se spominje stečaj. Šta se dešava s tom fabrikom?

HOZAN: Još nije zvanično u stečaju. Ovih dana nekoliko ozbiljnih kompanija iz Bosne i Hercegovine i izvana zanimaju se za tu vrstu proizvodnje i, ako riješe nekoliko problema, a prvi je stabilno i povoljno snabdijevanje električnom energijom, koja je najznačajniji repromaterijal, jer cijena električne energije učestvuje s 50 posto u cijeni finalnog proizvoda, te još nekoliko sitnih problema, ta kompanija mogla bi početi s proizvodnjom. Prošle godine bila je počela proizvoditi, ako sam dobro informiran i ako mi je prenesena istina, a cijena struje presudila je da kompanija prestane s radom jer je naglo porasla. Uključen sam u neke razgovore i imam dozu optimizma da bi to moglo početi s radom ponovo. Općina će pomoći iako ne može mnogo učiniti, to je privatni kapital i velika investicija, ali za ono što možemo na raspolaganju smo. Ta je fabrika vrlo interesantna, ima vrlo interesantan proizvod koji je berzanska roba, i to vrlo tražena roba na tržištu. Tek polovina evropskih potreba za tim proizvodima je zadovoljena, ogroman je to prostor, samo treba posložiti neke stvari kako bi investitori ušli u taj posao i kako bi sve bilo isplativo.

STAV: Kakva je politička situacija u Jajcu, kakvi su bošnjačko-hrvatski odnosi s obzirom na to da je Jajce specifično jer nije podijeljen grad kao što je to slučaj s drugim gradovima sa sličnom strukturom stanovništva?

HOZAN: Politike se uvijek pobrinu da naprave određene tenzije. Ja ne dam kazati da je Jajce podijeljen grad, možda ne razumijemo uvijek isto tu tezu, grad bi trebao biti fizički podijeljen, imati neku barijeru da bi bio podijeljen. Jajce nije takav grad, nemamo ni paralelnih institucija, bošnjačkih i hrvatskih, samo one koje imaju obavezu i zadatak da promoviraju nacionalne tradicije, sve ostalo osim osnovnih škola nam je zajedničko, i srednje škole i sportski kolektivi, javne ustanove, svugdje zajednički radimo i sarađujemo. Naravno, s vremena na vrijeme iskrsne i određeni problem koji dobije obilježja etničkog, nacionalnog, a politike se pobrinu da to predstave što više na taj način. S vremena na vrijeme ima tenzija oko nekih pitanja, kakvo je ovo pitanje Crkve sv. Marije – džamije Fethije, ali to je zato što neke politike vide u tome za sebe neku korist da se na taj način bave problemom. Ali Jajce nije podijeljen grad, ne možete vidjeti da ljudi ne komuniciraju, da ne konzumiraju sve što je na raspolaganju. Naravno, nije to ni idealno, nije kako bismo željeli, ali je svakim danom sve bolje, ljudi sve više gledaju da se bave svojim poslom, da rade ono od čega žive i da što bolje žive. A sve manje se bave nekim trivijalnim stvarima, što je dobro.

PROČITAJTE I...

Međuprostor u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi ipak nije tako bezizlazan kako se čini. Bosne će biti i ima sve dok u nju vjeruje njen većinski narod – Bošnjaci. Zato je nekima stalo da ovaj narod obespamete, da ga ostave na razini infantilnog i nedoraslog konstrukta koji neprestano teži da ga neko posvoji

Stanovništvo i predstavnici lokalnih vlasti ističu da se migrantima treba pomoći i da se prema njima treba humano postupati, no ni Grad Tuzla, ni Grad Živinice ne žele da se migrantski kampovi grade na njihovim teritorijama, u naseljenim područjima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!