fbpx

Pod hidžabom u Knesetu

Do sada neviđen broj arapskih glasača na izborima doprinio je uspjehu Zajedničke liste. Na izbore ih je izašlo čak 64,7 posto. Za njih je glasalo i 20.000 jevrejskih glasača, kao i pripadnici hebrejske manjine etiopskog porijekla, koji se osjećaju diskriminiranim zbog boje kože.

 

“Zalažem se da se na izborima čuje glas žena”, govori, između ostalog, u videu koji je snimljen za potrebe predizborne kampanje. Na snimku je 55-godišnja Iman Yassin Jatib. Pod hidžabom. Dobar rezultat Zajedničke liste arapskih stranaka u ponedjeljak katapultirao je ovu socijalnu radnicu iz Nazareta u Kneset, parlament jevrejske države Izrael.

Dok su čekali potvrdu službenih rezultata, koalicija političkih snaga koja predstavlja stanovništvo palestinskog porijekla (21 posto državljana Izraela) osvojila je 15 od 120 mjesta u Domu, što je rekordan rezultat dobiven između ostalog i povećanjem broja onih koji su odlučili apstinirati od izbora.

Jatib, majka četvero djece i članica stranke Raam, jedne od četiriju koje čine Zajedničku listu, pomogla je u izbornom uspjehu snaga arapske manjine, koje sada mogu postati ključni dio u konfiguraciji političke alternative za svrgavanje konzervativnog premijera Benjamina Netanyahua s vlasti nakon 14 godina vlasti, od toga posljednjih 11 u kontinuitetu.

Jatib je morala izaći na treće po redu izbore u Izraelu u manje od godinu dana kako bi osvojila mjesto u Knesetu. Iako je bila na 15. mjestu na Zajedničkoj listi, posljednja koja je dobila mjesto u parlamentu, bila je veoma prisutna u medijima i aktivna tokom kampanje. U središtu pažnje kako izraelskih, tako i inostranih medija bila je uglavnom zbog hidžaba.

“Nema šanse da moj hidžab prestane privlačiti pažnju ljudi”, rekla je u jednom od intervjua. “Ali važno je ono što je unutra: sposobnost i potencijal za unapređenje naše zajednice. Morate gledati dalje od vela”, kazala je Jatib, koja priznaje da je jedan od izazova koje ima tokom života stalno potvrđivanje islamskog identiteta.

Do sada neviđen broj arapskih glasača na izborima doprinio je uspjehu Zajedničke liste. Na izbore ih je izašlo čak 64,7 posto. Za njih je glasalo i 20.000 jevrejskih glasača, kao i pripadnici hebrejske manjine etiopskog porijekla, koji se osjećaju diskriminiranim zbog boje kože.

Jatib je diplomirala socijalni rad na Univerzitetu u Haifi, a postdiplomski je studij okončala na Univerzitetu u Tel Avivu. Često priznaje kako ju je još na početku studija privlačila politička aktivnost. Kao dijete je svjedočila ubistvu šest arapskih prosvjednika, među kojima su bili i njeni rođaci, a ubile su ih izraelske snage sigurnosti dok su protestirali zbog oduzimanja njihovog poljoprivrednog zemljišta 1976. godine.

Zajednička lista ima nekoliko ciljeva koje zagovara, palestinsku državu, arapski jezik kao službeni jezik, okončanje nejednakih ulaganja u socijalne pakete, mjere protiv divljajuće nesigurnosti građana… Jatib također naglašava status žene s kojima dijeli tradicionalno i patrijarhalno društvo.

Gotovo milion izraelskih Arapa potječe od porodica koje su postale izbjeglice u vlastitoj zemlji, od 1948. godine, kada je rođenjem države Izrael više od 700.000 ljudi moralo napustiti svoje domove u “Nakbi”, katastrofi kako je zovu Palestinci. Od tog je dana nastala i dijaspora koju UN danas procjenjuje na pet miliona ljudi.

Nakon desetljeća bojkota na biralištima, sve do 1966. bili su podložni ratnom zakonu, izraelski su se Arapi (i muslimani i kršćani) mobilizirali i ujedinili kako bi ojačali svoju zastupljenost u Knesetu. Arapske snage sada su ključne, kao treća sila po brojnosti u Knesetu, u nastojanju da se formira alternativa lijevo od vladajućeg centra. /R.S./

PROČITAJTE I...

Za neke je prekasno čak i kada se uspiju dokopati kopna. Posljednjih dana mnogi spašeni umiru zbog lošeg zdravstvenog stanja, dok je većina spašenih s krijumčarskih brodova i dalje u teškom stanju.

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!