fbpx

Plenković o pucnjavi na Markovom trgu u Zagrebu: Riječ je o domaćem ekstremizmu i terorizmu

Ovo je ozbiljan društveni problem radikalizacije i ekstremizma, ne uvezenog izvana, nego domaći, hrvatski proizvod kojim ćemo se morati baviti u sljedećem razdoblju, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković

 

 

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković na izvanrednoj konferenciji za medije održanoj u Banskim dvorima nakon napada počinjenog na zgradu hrvatske vlade u ponedjeljak, pri čemu je ranjen jedan policajac, nazvao je taj čin terorističkim aktom domaćeg ekstremizma, javlja Anadolu Agency (AA).

“Za hrvatsku javnost važno je znati da je bilo pucanja na tri policijska službenika, ne na jednog. Srećom, ranjen je samo policijski službenik Oskar Fiuri. On je dobro, snažan je, mlad je, oporavlja se”, izvijestio je Plenković te dodao kako su prognoze da je stanje ranjenog policajca stabilno i da će oporavak teći uredno.

Počinitelj je počinio samoubojstvo, a riječ je o mladom čovjeku od samo 22 godine.

“Ovo što je on napravio, prema našim kvalifikacijama, ne samo da je pokušaj teškog ubojstva službene osobe nego nažalost, po nama, ima elemente i terorističkog akta”, kazao je Plenković i dodao kako treba sačekati detalje istrage koju će provesti Državno odvjetništvo i druga istražna tijela.

Govoreći o počinitelju, Plenković je ocijenio kako “on nije naišao usput, u ponedjeljak ujutro pred zgradu Vlade u vrijeme kada počinje radno vrijeme, došavši pritom iz grada Kutine koji nije baš neposredna četvrt Grada Zagreba, s automatskim oružjem iz kojega je ispucao rafale na trojicu hrvatskih policajaca i s pištoljem kojim je sebi oduzeo život”.

Plenković je zločin nazvao “amaterskim pokušajem akta s elementima terorističkog čina” s obzirom da se dogodio u vrijeme kada nije bilo više ljudi na ulazu u Vladu.

“Moramo se zapitati kao je došlo do ovakve radikalizacije jer ovo jest radikalizacija. Ovo je ponašanje uvjetovano informacijama pod kojima je taj mladić bio, nekim tko je na njega utjecao, izvorima iz kojih se napajao ovakvim porivom da napravi ovaj pokušaj ubojstva, odnosno ovaj čin pred zgradom Vlade”, ocijenio je hrvatski premijer.

Plenković je postavio pitanje postoje li politički akteri u Hrvatskoj koji potiču mržnju, netrpeljivost i snošljivost te ulogu pojedinih medijskih aktera koji tu istu mržnju potiču.

“Potiču mržnju prije svega Hrvata kao većinskog naroda i srpske manjine u Hrvatskoj, i to je činjenica”, kazao je Plenković, dodavši kako politiku uključivosti manjina, koju, ocijenio je, provodi njegova Vlada, mnogi u Hrvatskoj ne podržavaju.

“Ovo je ozbiljan društveni problem radikalizacije i ekstremizma, ne uvezenog izvana, nego domaći, hrvatski proizvod kojim ćemo se morati baviti u sljedećem razdoblju”, poručio je Plenković.

Apelirao je na političke i medijske aktere u Hrvatskoj na podizanje kulture tolerancije i uvažavanja.

Osvrnuo se i na korupcijsku aferu vezanu uz javno poduzeće “Janaf” te poručio kako istražna tijela rade neovisnu istragu bez utjecaja politike, odbacivši teze kako je ovom aferom, odnosno djelovanjem pojedinih aktera koji su u međuvremenu uhićeni, bila ugrožena nacionalna sigurnost.

Poručio je kako sigurnosne mjere na Trgu sv. Marka neće u Hrvatskoj ugroziti medijske slobode niti ograničiti rad novinara, te demokratsko pravo na prosvjede.

PROČITAJTE I...

Izložbu čini 15 panela koji predstavljaju autore mevluda u Bosni i Hercegovini: Ali-dede Bošnjaka, Sulejmana Čelebija, Saliha Gaševića, Muharema Dizdarevića, Arifa Sarajliju, Safet-bega Bašagića, hafiza Seida Zenunovića, Musu Ćazima Ćatića, Sejfullaha Prohu, Rešada Kadića, Ešrefa Kovačevića i Mustafu Jelovca. Rukopisi i štampana djela ovih autora čuvaju se u fondovima Biblioteke.

Zasigurno će ovaj slučaj negativno utjecati na opće raspoloženje kada su u pitanju humanitarne akcije i prouzrokovati nepovjerenje i prema onima koji su do sada radili posve transparentno te nisu bili predmet istraga i sumnjičenja. I to je nepopravljiva šteta koja je već učinjena ovim slučajem jer nijedno udruženje ili organizacija ne daju novac iz svog džepa, već od onog koji dobije od donatora. Stoga je urušavanje povjerenja javnosti najgore što se može desiti, posebice ako se slučajevi pronevjera posve ne rasvijetle, ako se dopusti kruženje glasina, ako se mogući krivci na vrijeme ne kažnjavaju. Upravo zato komentari koji se mogu pročitati na društvenim mrežama da se u slučaju Batko “hapsi najveći humanitarac” nisu na mjestu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!