fbpx

Pijaca na žici

Iako u Bosni i Hercegovini, rekli bismo, po starom “dobrom” običaju, nema relevantnih istraživanja o promjenama obima e-trgovine u vrijeme pandemije, po aktivnostima na društvenim mrežama i online šopovima može se primijetiti trend rasta. Ponuda proizvoda i usluga putem interneta znatno je veća, što ukazuje da ima i potražnje

 

Piše: Jakub SALKIĆ

Brojni su sektori privrede koji su se našli u problemima zbog pandemija izazvane virusom korona, radnici dobijaju otkaze, firme obustavljaju rad, svi čekaju da pandemija prođe pa da ponovo krenu ispočetka i poprave što se može popraviti. Međutim, i u ovako teškoj situaciji postoje segmenti privrede i firme kojima je bolje nego ikada. Recimo, internet-prodaja, e‑trgovina, cvjeta u ovim kriznim vremenima, što je i logično, zbog ograničenja u pogledu kretanja građana koja su do sada bila na snazi ili su ponegdje još aktuelna.

Iako u Bosni i Hercegovini, rekli bismo, po starom “dobrom” običaju, nema relevantnih istraživanja o promjenama obima e-trgovine u vrijeme pandemije, po aktivnostima na društvenim mrežama i online šopovima može se primijetiti trend rasta. Ponuda proizvoda i usluga putem interneta znatno je veća, što ukazuje da ima i potražnje. Čak su i velike firme, koje do sada za tim nikada nisu imale potrebu, počele nuditi proizvode putem online platformi. Ranije su velike firme bile fokusirane samo na tradicionalne kanale prodaje, no kriza ih je natjerala da počnu ozbiljno shvatati i internet-trgovinu. Istovremeno, smanjen obim izvoza ili, u nekim slučajevima, njegovo potpuno zaustavljanje, natjerao je firme da se više fokusiraju na domaće tržište, a najbrži i najjednostavniji način za znatniji prodor na domaćem tržištu jeste internet.

Posebno je zanimljivo to što se u posljednje vrijeme pojavljuje zaista veliki broj online platformi za prodaju domaćih proizvoda, tačnije proizvoda malih domaćih proizvođača. Naime, od početka krize govori se o potrebi kupovine domaćih proizvoda i spašavanja malih domaćih proizvođača od propadanja, a u tom smislu pokrenuto je nekoliko promotivnih akcija kojima se nastoji potaknuti građane da kupuju domaće. Istovremeno, kako su velike kompanije prelazile na internet-prodaju, mali su počeli gubiti svoje pozicije. U svemu tome pojavila se grupa mladih poduzetnika vještih s novim tehnologijama koji su vrlo brzo razvili online platforme za prodaju domaćih proizvoda. Na tim platformama možete pronaći sve, od hrane i pića do kozmetike i mode. Zajedničko za sve proizvode koji se tu nude jeste da su domaći i da ih proizvode male firme i obrtnici. Ukratko, to je neka vrsta online pijaca na kojima možete pronaći sve što vam treba, a ne morate izaći iz svog doma jer ćete sve dobiti na kućna vrata.

No ostaje otvoreno pitanje koliko će njih preživjeti period poslije pandemije kada se sve vrati “u normalu”, odnosno kada ne bude ograničenja kretanja i kada se kupci vrate starim navikama, kupovini u standardnim prodavnicama. Neki će sigurno propasti, ali neki će vjerovatno postati značajni igrači u internet-trgovini. Kriza uvijek izbaci na površinu neke kompanije koje prije krize nisu ni postojale ili nisu imale nikakav značaj. Možda se i u tim novim online platformama za prodaju krije neki novi “Amazon” ili nešto slično. Sve će to, naravno, zavisiti od navika kupaca i ključno pitanje na koje ćemo dobiti odgovor nakon pandemije jeste hoće li kupci zadržati barem dio navika koje su stekli tokom pandemije u pogledu kupovine.

A kakve su navike stekli kupci, najbolje svjedoče istraživanja. Evropsko udruženje online trgovaca “Ecommerce Europe” provelo je istraživanje čiji rezultati pokazuju da je pandemija na 25 anketiranih evropskih nacionalnih tržišta prouzročila pad online trgovine u sektorima mode i obuće (40-60 posto), potpuni zastoj nastao je u sektorima putovanja i odmora. Suprotno tome, kategorije proizvoda koje život i rad kod kuće čine prikladnijim pokazuju ogroman rast u rasponu od 50 do 90 posto, ovisno o državi i kategoriji proizvoda. Primjeri proizvoda u ovoj kategoriji uključuju hranu i piće, lijekove, proizvode za zdravstvo i ličnu njegu, kućnu zabavu, sport, kućne radinosti i zamrzivače / hladnjake i sve što se odnosi na rad kod kuće,

Procjenjuje se da će vrijednost online trgovine do 2023. godine dosegnuti oko 6,5 biliona dolara (6.500 milijardi), a uzlazni trend već je započeo izbijanjem pandemije. U posljednjih nekoliko sedmica online trgovina procvala je, i to toliko da su i najveći trgovci poput “Amazona” tražili dodatnih 100 hiljada zaposlenika kako bi mogli pratiti veliku potražnju.

Kompanija “Stackline” analizirala je online prodaju u SAD-u i sastavila popis najbrže rastućih i opadajućih kategorija proizvoda koji se trenutno kupuju online. Dok se ljudi suočavaju i privikavaju na “novu normalu”, i njihove kupovne navike i ponašanje prilagodili su se trenutnoj situaciji. Popis proizvoda koji su se našli u top deset veoma je zanimljiv. I dok su gumene rukavice postale standard i nema kućanstva koje ih trenutno nema, aparati za pečenje hljeba doživjeli su veliki procvat i nalaze se na drugom mjestu ove liste. Među deset su se našli i tegovi, tj. oprema za vježbanje. Tu su svakako još i hrana, svježe voće i povrće, mlijeko i mliječni proizvodi…

Dok neki proizvodi doživljavaju procvat, neki drugi, pak, doživljavaju strmoglavi pad. Na prvom su mjestu prtljaga i koferi jer niko trenutno ne razmišlja o putovanjima. Na drugom mjestu s velikim padom jesu aktovke, zatim kamere, pa muški kupaći kostimi.

U susjednoj Hrvatskoj više od 2,1 milion kupaca okrenuo se online šopingu u vrijeme epidemije virusa korona i planira tako kupovati ubuduće. Od toga je barem 130.000 onih koji prije nisu kupovali preko interneta, pokazalo je istraživanje konsultantske agencije “Equestris”. Uz to, usporedna analiza na ispitanicima između 18 i 60 godina, prije i poslije izbijanja korona krize, pokazuje 30-postotni rast online kupovine u dobnoj skupini starijih od 50 godina. To je ona koja se, prema uvriježenom mišljenju, puno manje služi novim tehnologijama. Sve to svjedoči o dramatičnoj promjeni potrošačkih navika zbog nemogućnosti kupovine u fizičkim trgovinama.

Do sličnih podatka došla je i kompanija za analizu tržišta “Shopper’s Mind”. Prema njima, gotovo 75 posto punoljetnih Hrvata redovno će kupovati putem interneta sljedećih mjeseci zadrže li se trenutačne mjere zbog epidemije virusa korona.

Što se proizvoda tiče, pokazalo se da sve ono što su Hrvati dosad najviše naručivali iz svojih domova bilježi drastičan pad. Prepolovio se, recimo, broj narudžbi odjeće, obuće i modnih dodataka, osjetno pada interes za nakitom, satovima i bijelom tehnikom.

S druge strane, kupovina hrane i prehrambenih namirnica bilježi dvostruki rast. Prema analizi “Equestrisa”, prije marta hranu i prehrambene proizvode od domaćih trgovačkih lanaca putem interneta kupovalo je 24 posto potrošača. U martu je taj broj skočio na 39 posto, a u sljedećim mjesecima online kupuje gotovo 50 posto potrošača.

Stručnjaci za online trgovinu procjenjuju da bi “nova realnost” mogla izbrisati barem 10 posto fizičkih trgovina u različitim sektorima. Tradicionalni kanali prodaje ostvarivali su do pandemije virusa korona 95 posto ukupnog prometa, a poslije pandemije njihov udio past će na 70 do 75 posto. Ipak, neki stručnjaci skloniji su mišljenju da je dobitna kombinacija u pronalaženju balansa između tradicionalnih kanala prodaje i e-trgovine, jer, kako tvrde, e-trgovina i tradicionalna trgovina nisu konkurencija nego se međusobno nadopunjuju.

Kako god, potrošači su tokom pandemije probili svoje barijere u pogledu internet-kupovine, mnogi su ranije odbijali internet-kupovinu kao opciju, međutim, sada su to barem isprobali, što će dio njih koji su imali pozitivna iskustva natjerati da je i ubuduće imaju kao opciju.

PROČITAJTE I...

Iako današnja pandemija virusa korona nije identična maltuzijanskoj krizi, bolest Covid-19 ozbiljno je upozorenje i podsjećanje na još veće i opasnije krize koje bi mogle u budućnosti zadesiti čovječanstvo. Traže se strateški ekonomski odgovori, a inicijativa “Mi to možemo” jedan je od njih. Inicijativa “Mi to možemo” nastala je na platformi Sarajevo Business Foruma i predstavlja do danas najkreativniji pristup rješavanju ekonomske krize izvan domena državnih institucija. Inicijativa je rezultat kolaboracijskih napora uspješnih menadžera i biznis-lidera nekih od najuspješnijih bh. kompanija

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!