Peđa Kojović i njegovi borci

Neobična je podudarnost što su sa sve većom izvjesnošću da će vlast u većini kantona, a možda i na nivou Federacije BiH, formirati izborni gubitnici istovremeno postale sve tiše najave novih protesta tzv. demobiliziranih boraca.

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

 

Neobična je podudarnost što su sa sve većom izvjesnošću da će vlast u većini kantona, a možda i na nivou Federacije BiH, formirati izborni gubitnici istovremeno postale sve tiše najave novih protesta tzv. demobiliziranih boraca.

Možda to ima svoje objašnjenje i u ilustraciji ovog teksta.

I tokom martovskih i tokom julskih “boračkih” protesta moglo se među protestantima uočiti mnoge visokopozicionirane članove SBB-a, DF-a i SDP-a, no Naša stranka stajala je u sjeni. Sada se, pak, njeni predstavnici sasvim otvoreno sastaju s nekim od viđenijih protestanata, tipa Amela Pervana, koji je tokom martovskih protesta javno spaljivao svoju SDA-ovsku iskaznicu iz mladih dana.

Da li je Pervan naslutio odakle puše novi vjetar ili je u pitanju od početka dobro organizirana predstava s političkom pozadinom u kojoj su i spavači ljevičarskih stranaka odigrali svoju ulogu (što bi se moglo naslutiti iz specifične petokrakaške ikonografije ogromne većine najekstremnijih protestanata kojima su zastave Armije RBiH bile tek rijedak ukras)?

Nekako se čini da će izbor između eskalacije ili pacifikacije protesta tzv. demobiliziranih boraca ovisiti ponajviše o tome ko će sastaviti vlast na nivou Federacije BiH.

 

PROČITAJTE I...

Stav je u posjedu originalnih dokumenata u kojima se iz plana srpske operacije “MIR-92” vidi kako komandant pukovnik Đuro Karailović piše da je odlučio u sadejstvu sa snagama “LIKA” izvršiti blokadu naselja Kulen Vakuf, Orašac i mirnim putem razoružati Zelene beretke, te da će. u slučaju neprihvatanja razoružavanja mirnim putem, “uz artiljerijsku pripremu, preći u energičan napad pravcima: Kulen Vakuf – Lužine i s. Ćukovi – s. Zaglavica, raseći blokiranu prostoriju, pretres i čišćenje naseljenih mjesta poduzimajući nasilno oduzimanje naoružanja”

Avdija Salković viši je bibliotekar Muzeja RAS u Novom Pazaru. Rodio se 1974. godine u Novom Pazaru. Osnovnu i srednju školu završava u rodnom mjestu, a studij kibernetike u Istanbulu. Nakon povratka u Novi Pazar upisuje studij turskog jezika i književnosti u Beogradu. Na Katedri za orijentalistiku završava i master studij, kao i doktorat na temu jezika koji je Peyami Safa, čuveni turski novinar, kolumnista i književnik, koristio u svojim romanima. Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća Salković počinje prevoditi knjige s turskog jezika. Do sada je preveo pedesetak naslova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • bosanac2 14.01.2019.

    Koji jadovi ja imam vise gelera u sebi nego oni svi skupa mjeseci u ARBIH

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!