fbpx

Parlamentarni izbori u Siriji

Službeni rezultati očekuju se u utorak. Asadova stranka Baath i njezini saveznici očekuju većinu u parlamentu koji se bira na četiri godine. Predsjednički izbori zakazani su za iduću godinu.

 

SIRIJA danas održava treće parlamentarne izbore otkad je 2011. izbila prodemokratska pobuna protiv predsjednika Bašara al-Asada.

Izbori su ove godine otkazani već dva puta od aprilka zbog pandemije koronavirusa. Birališta će u toj ratom razorenoj državi biti otvorena od 7:30 do 19 sati po lokalnom vremenu, na područjima koja kontrolira vlada.

Glasanje će se održati i na područjima gdje Damask ima samo djelomičnu kontrolu, poput provincija al-Hasakeh na sjeveroistoku, Idlib na sjeverozapadu i al-Raka na sjeveru.

Izbori se događaju više od mjesec dana nakon stupanja na snagu novih sankcija SAD-a nad ključnim dužnosnicima sirijske vlade te dok državu pogađa sve dublja ekonomska kriza.

Za ulazak u parlament u kojem sjedi 250 zastupnika bori se oko 2,1 hiljada kandidata, u svih 15 sirijskih gubernija, pokazuju službeni podaci. Većina ih pripada vladajućoj stranci Baath i njoj sklonim političkim grupacijama.

Izbori se održavaju dva dana nakon 20. godišnjice vlasti al-Asada koji je na toj funkciji zamijenio svog oca Hafeza nakon što je preminuo 2000. godine.

Službeni rezultati očekuju se u utorak. Asadova stranka Baath i njezini saveznici očekuju većinu u parlamentu koji se bira na četiri godine. Predsjednički izbori zakazani su za iduću godinu.

Kandidati za parlament birače su pokušali privući programima kojima dominiraju ekonomska i društvena pitanja, kao i obećanjima o zaustavljanju velikog rasta cijena i obnovi infrastrukture, u vrijeme dok je sirijsko gospodarstvo u slobodnom padu, a prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 80 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva. /HINA/

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI