fbpx

Papa Franjo, Clinton, Macron: Poruke svjetskih zvaničnika četvrt stoljeća nakon genocida

"Srebrenica ostaje bolan simbol neuspjeha međunarodne zajednice u pružanju zaštite civilima kada im je ta pomoć bila najpotrebnija. Neizbrisiva mrlja na zajedničkom sjećanju tjera nas da tražimo istinu i pravdu koji je neophodni za mirni suživot različitih zajednica", kazao je Macron.

Genocid u Srebrenici je bio najgori zločin na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata, poručio je u svom videoobraćanju Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

“Dvadesetpet godina kasnije odajemo počast brutalno ubijem i obavezujemo se da ih nikada nećemo zaboraviti. U tuzi smo s njihovim porodicama, kao i porodicama onih koji se još uvijek vode kao nestali. Potvrđujemo našu solidarnost s preživjelima. Prije četvrt vijeka Ujedinjene nacije i međunarodna zajednica iznevjerili su Srebreničane. Kao što je i bivši generalni sekretar UN-a Kofi Annan rekao, zauvijek će to progoniti našu istoriju. Suočavanje s tom prošlošću je ključni korak ka ponovnoj izgradnji povjerenja”, poručio je Guterres.

Istakao je da pomirenje mora biti praćeno uzajamnom empatijom i razumijevanjem.

“Pomirenje znači odbacivanje negiranja genocida i ratnih zločina kao i svakog pokušaja glorifikacije ratnih zločinaca. To, također, znači prepoznavanje svih žrtava i neprisvajanje kolektivne krivice. Zato pozivam sve u regiji da se suprotstave govoru mržnje i retorici podjela te narativima nepovjerenja i straha. Sve zajednice, svi lideri i organizacije uključujući i medije moraju se na to obavezati. Svi građani Bosne i Hercegovine zaslužuju nepokolebljivu predanost svojih lidera na stvaranju okruženja uzajamnog poštovanja, bez diskriminacije, mržnje ili poticanja nasilja. Na ovu tužnu obljetnicu podsjećamo se da je mir u Bosni i Hercegovini još krhak. Ne smijemo posustati na radu koje će dovesti do pomirenja. Toliko dugujemo žrtvama genocida u Srebrenici, preživjelima, građanima Bosne i Hercegovine i cijelom ljudskom rodu”, poručio je Guterres.

Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor u svojoj videoporuci povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici rekao je da se danas obraća teška srca.

“Prošlost ne možemo promijeniti, ali možemo promijeniti budućnost. Za budućnost Bosne i Hecegovine je ključna istina, a ne poricanje. Poštovanje, a ne mržnja. Otvoren dijalog, a ne svađanje. Nužni su oprost i poštovanje različitosti. Pomirenje nije akt prošlost. To je zalog suživota i prijateljstva koje izlazi iz zajedničkog bola. Umjesto da je doživljavamo svako za sebe uživimo se u volju drugog i zaliječimo je zajedno. To ne znači da treba da zaboravimo na sve što je bilo napravljeno. To znači da su empatija i opredjeljenja za suživotom, prijateljstvom i mirom jači od tmurne prošlosti. To znači da je život jači od smrti”, rekao je Pahor.

Naglasio je da je za mirnu evropsku, budućnost Bosne i Hercegovine potrebna hrabrost.

“Hrabrost je jedina koja može, usprkos strašnoj boli, koja prati sjećanje na žrtve genocida dovesti do oprosta, do pomirenja, do dijaloga i saradnje te malim i čvrstim koracima do ponovnog međusobnog povjerenja. Sretno Bosno i Hercegovino”, poručio je Pahor.

Boris Johnson, premijer Velike Britanije u video poruci na komemoraciji povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici istakao je da žrtvama i budućim generacijama dugujemo da pamtimo dešavanja iz jula 1995. godine.

“Prije 25 godina dok je strašni konflikt bjesnio u BiH, Evropa je svjedočila najgorem zločinu na svojoj teritoriji od vremena Drugog svjetskog rata. Više od 8.000 muškaraca i dječaka muslimana ubijeni su u genocidu u Srebrenici, a više od 20.000 žena i djece nasilno deportovani. Želim da vam se još jednom pridružim u sjećanju na žrtve tih užasnih događaja i da izrazim podršku porodicama i njihovoj borbi za pravdu. Kao i u mnogi drugim slučajevima tokom sukoba koji je doveo do nasilja i uništenja širom Zapadnom Balkana veliki broj porodica još uvijek ne zna za sudbinu njegovih najmilijih“, kazao je Johnson i nastavio:

“Veliki broj počinilaca još uvijek nije odgovarao za počinjena nedjelja, a postoje i oni koji bi radije da zaborave ili negiraju značaj onoga što se desilo. To ne smijemo dozvoliti da se desi. Žrtvama i budućim generacijama dugujemo da pamtimo Srebrenicu i osiguramo da se nikada ne ponovi.“

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u videoporuci na komemoraciji 25. godišnjice genocida u Srebrenici podsjetio da se tu desila jedna od najvećih tragedija u modernoj historiji.

“Francuska nije zaboravila više od osam hiljada žrtava, odraslih i djece koji su likvidirani. Uz duboke emocije pozdravljam preživjele genocida i njihove porodice i izražavam im iskreno saučešće”, rekao je Macron.

Kazao je da je, uprkos trenutnoj zdravstvenoj krizi, bilo izuzetno važno da se okupe i obilježe 25. godišnjicu genocida u Srebrenici i da odaju počast žrtvama.

“Srebrenica ostaje bolan simbol neuspjeha međunarodne zajednice u pružanju zaštite civilima kada im je ta pomoć bila najpotrebnija. Neizbrisiva mrlja na zajedničkom sjećanju tjera nas da tražimo istinu i pravdu koji je neophodni za mirni suživot različitih zajednica”, kazao je Macron.

On je rekao da se, 25 godina nakon ovih tragičnih događaja, još mnogo toga treba uraditi da bi došlo do pomirenja i mirnog suživota za sve u BiH i regionu Zapadnog Balkana, koji je još uvijek obilježen konfliktom iz ’90-ih.

“Svi moramo prihvatiti prošlost. Nema prostora za negiranje historije i revizionizam ili za veličanje osuđenih ratnih zločinaca u zemlji i regionu koji su izrazili želju da se pridruže Evropskoj uniji i time podrže vrijednosti Unije. Evropski projekat je izgrađen na temeljnim vrijednostima kao što su mir, pravda, pomirenje među narodima, sloboda i demokratija. Ove vrijednosti su u samom središtu naših današnjih evropskih težnji. BiH i Zapadni Balkan moraju imati mogućnost da traže pravdu, ali i da postignu pomirenje. Nadam se da pomirenje Francuske i Njemačke i izgradnja zajedničke evropske budućnosti mogu služiti kao inspiracija. Dijelimo zajedničku budućnost, a to je evropska budućnost i zato želimo naglasiti da je Francuska uz vas kao što je i uvijek bila na vašem putu ka pomirenju i izgradnji budućnosti mira, prosperiteta u ujedinjenoj Evropi”, zaključio je Macron.

Papa Franjo je povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici poručio da su užas sukoba i nasilje “prečesto prisutni u različitim dijelovima svijeta”.

“Izražavamo nadu da će ih zamijeniti djela onih koji teže da izgradnje bolju budućnost svijeta, mir za generacije budućnosti kroz dijalog, razumijevanje i uvažavanje drugog. Njegova svetost izražava uvjerenje da će svjedolanstva kreativnog i suživota muškaraca, žena i djeca bez obzira na vjersku pripadnost i tradiciju koja je oblikovala hisitoriju vaše nacije svijetu dati poticaj za promociju zajedničkog dobra, poštivanja prava, dostojanstva za sve jer samo na tim temeljima se moće postići istinski trajni sklad ljudskih zajednica”, navodi se u poruci pape Franje koju je pročitao apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini, nadbiskup Luigi Pezzuto.

Na kraju je još poželio mir svim građanima Bosne i Hercegovine.

“Tokom ove časne i uzvišene prilike, njegova svetost vama članova Predsjedništva i svim narodima u BiH želi snagu i mir uz Božiji blagoslov”, zaključuje se u poruci.

Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije i potpredsjednik Evropske komisije, u kolumni koju je objavio povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici. istakao je da se takav zločin ne smije više nikada nikome ponoviti

“U Srebrenici je prije 25 godina ispisana najmračnija stranica moderne evropske historije. Početkom 1990-ih evropske integracije su napredovale, a nekadašnje komunističke države okretale su se Zapadu i Briselu s ciljem izgradnje mirnih i prosperitetnih demokratskih društava na našem kontinentu. U tom istom periodu, u srcu Evrope bjesnio je rat. Ratovi i razaranja koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije razorili su živote ljudi na Zapadnom Balkanu. U julu 1995. godine, na brdima u okolini Srebrenice, više od 8.000 ljudi, uglavnom dječaka i muškaraca, ubijeno je sistematski i ciljano. Srebreničani su računali na Ujedinjene nacije i status grada kao zaštićene zone, a umjesto toga su postali žrtvama genocida. Ta su zlodjela pred međunarodnim sudovima utvrđena kao genocid, a činjenično stanje onoga što se dogodilo nam je svima jasno danas. Srebrenička tragedija dogodila se u jeku rata koji je harao BiH od 1992. do 1995. godine i koji je odnio oko 100.000 žrtava, od kojih su polovina bili civili”, navodi Borrell i nastavlja:

“Sjećamo se dešavanja u Srebrenici kao tragičnog dijela naše zajedničke evropske historije. Učiti iz prošlosti znači koristiti ono čemu nas je historija naučila kako bismo izgradili bolju budućnost na temelju zajedničkog razumijevanja naše historije i njenih tragedija. To dugujemo žrtvama i njihovim porodicama, kao i mnogim preživjelima koji se danas prisjećaju ogromnih strahota kojima su svjedočili prije 25 godina. Životi mnogih nose trajni pečat i mi moramo nastaviti odavati počast žrtvama i suosjećati sa svima koji su izgubili svoje najmilije i koji još uvijek pate.”

Naglašava da kao Španac može dosta dobro razumjeti razorni uticaj rata i koliko je teško suočiti se s prošlošću.

“Moja se porodica živo sjećala dešavanja iz građanskog rata u Španiji i stradanja. Tek po okončanju diktature 1975. godine, Španija je počela graditi zajednicu na temelju pomirenja, demokratije, slobode. Perspektiva pridruživanja evropskom projektu bila je ključna za uspjeh Španije. Demokratska tranzicija u početku se oslanjala na selektivna sjećanja na dešavanja u prošlosti. Nedavno se, međutim, priča o građanskom ratu ponovo aktualizirala. Ponovno otkrivamo i procjenjujemo našu prošlost, što izaziva rasprave među građanima, historičarima pa čak i zakonodavcima. Historija se treba pamtiti u svojoj cjelovitosti, a ne selektivno. I to ne da bismo bili njeni taoci, već da bi iz nje učili. Dvadeset i pet godina nakon Srebrenice, BiH se suočava sa svojom prošlošću, a revizionizam historijskih činjenica i zapaljiva retorika čine štetu. Veličanje ratnih zločinaca je neprihvatljivo. Građani očekuju kompetentno, hrabro i vizionarsko političko vodstvo koje bi se suočilo s činjenicama i vodilo društvo ka boljoj budućnosti. Svakodnevno pomirenje mora postati stvarnost u školama, na ulicama, u selima i gradovima. Lideri u regiji dužni su svoje građane, posebno mlade, okupiti oko zajedničke težnje, izgrađene na povjerenju, međusobnom razumijevanju i poštovanju”, piše Borrell.

Podsjeća da je izgradnja Evropske unije od samog svog početka projekt čiji je cilj prevladavanje tragedija iz prošlosti te da je integracija Zapadnog Balkana bitan dio ovog projekta.

“Kada govorimo o putu ka EU, naglašavamo ključne elemente poput vladavine prava i regionalne saradnje. Ovo nisu isprazne fraze ili tehnikalije. Vladavina prava znači izgradnju pluralističkih i demokratskih država i društava; otvorenih društava koja se zasnivaju na nediskriminaciji i u kojima firme, ljudi i civilno društvo mogu biti uspješni. Vladavina prava znači okruženje u kojem neovisni mediji mogu obavljati svoj važan posao. Znači i mogućnost pronalaska posla na temelju vaših vlastitih kompetencija i obrazovanja, a ne pripadnosti političkim strankama. Osnaživanje društava, podržavanje prekogranične saradnje i promoviranje pluralizma najbolji su način da se demokratija obogati, a nacionalizam razoruža. Mladi ljudi posebno zaslužuju da ih se sasluša i da im se pruže mogućnosti za rast i doprinos Evropi sutrašnjice. Sjećajući se Srebrenice, Evropska unija staje uz ljude BiH i Zapadnog Balkana. Posvećeni smo tome da obavimo svoj dio posla kako bi izgradili budućnost u kojoj konflikti i strahote više nisu pojmljivi. Računam da će i lideri Zapadnog Balkana s istim stepenom posvećenosti i predanosti aktivno raditi zajedno s nama na stvaranju mirne i prosperitetne zajedničke budućnosti”, zaključuje visoki predstavnik EU.

Njegovo kraljevstvo visočanstvo Charles, princ od Velsa, također se video porukom obratio na današnjoj komemoraciji povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici. Istakao je da je izuzetno tužan što je ove godine bio spriječen da dođe i u Memorijalnom centru oda počast stradalima te da ne može ni zamisliti bol onih koji još uvijek traže odgovore

“Zaista sam želio da odam počast u Potočarima, kao i da se susretnem s majkama Srebrenice, kao i drugim članovima porodica, i preživjelim. Zato mi je važno da vam danas uputim ovu poruku. Dugi niz godina mi je na srcu ono što su vaša zemlja i region prošli i sa velikim interesom pratim korake koje ste napravili na dugom i teškom putu pomirenja. Veoma se divim teškom, ali neophodnom radu na bavljenju zaostavštine prošlosti BiH i zaista duboko su me dirnuli izuzetni i hrabri napori onih koji neumorno rade na potrazi za pravdom, ponovnoj izgradnji povjerenja i vraćanju svojih zajednica“, rekao je Charles i nastavio:

“Užasni događaji iz jula 1995. godine su okvalifikovani kao genocid od strane međunarodnih sudova. Strašna su mrlja na našoj kolektivnoj stvarnosti. Međunarodna zajednica je iznevjerila one koji su ubijeni, one koji su nekako uspjeli preživjeti i one koji su pretrpjeli strašan gubitak najmilijih. Sjećanjem na bolnu prošlost i učenjem lekcija iz nje zajedno možemo odlučiti da se to nikada više ne smije ponoviti“.

Dodao je da je zato rad poput britanske organizacije “Remembering Srebrenica“ jako važan i da zato 25 godina nakon strašnih zločina svi trebaju biti odlučni u solidarnosti sa onima koji su tako mnogo izgubili.

“Znam da veliki broj tih porodica još uvijek traga za svojim najmilijim, kao i da bolni napori da se nađu i identifikuju svi koji su ubijeni u Srebrenici traju i danas. Ne mogu ni zamisliti bol onih koji još uvijek traže odgovore i smiraj koji će možda ti odgovori da donesu, Imao sam veliko zadovoljstvo da upoznam neke od porodica nestalih iz BiH, i cijelog tog regiona, i u nekoliko navrata. Zadnji put je to bilo u Londonu 2018. godine tokom samita o Zapadnom Balkanu. Tada sam imao čast da ih dočekam u svom domu. Bio sam posebno dirnut njihovom postojanom odlučnošću u potrazi za pravdom, ali i nevjerovatnim saosjećanjem koje imaju jedni za druge. Kao što sam i njima rekao tom prilikom njihovo dostojanstvo i njihova humanost su pouka za sve nas, ali i podsjetnik da pomirenje nije samo teoretski i apstraktni pojam. To je pitanje praktičnog napornog djelovanja, bolnih izbora i teških, ali neophodnih kompromisa“, naglasio je Charles.

Istakao je da dok se sjećamo žrtava u Srebrenici, onih koji su umrli, ali i preživjeli, treba odati počast tako što ćemo se ponovo obavezati na teški, neophodni proces pomirenja.

“U tome inspiraciju i ohrabrenje trebamo crpiti iz saosjećanja i dostojanstva onih koji i danas pate, ali i optimizma svih onih u BiH koji teže da se izgradi pravičnija i svjetlija budućnost“, zaključio je princ Charles.

Američki državni sekretar Mike Pompeo poslao je danas svoju poruku na komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici u kojoj je poručio da nakon 25 godina imaju obavezu graditi mirniju i prosperitetniju budućnost.

On je kazao da danas obilježavamo tužnu godišnjicu, 25 godina od srebreničkog genocida.

“Sjedinjene Američke Države su se obavezale da nikada neće zaboraviti ovu tragediju. Dijelimo tugu s porodicama koje svih ovih godina neumorno traže pravdu za svih osam hiljada izgubljenih nevinih života”, rekao je Pompeo.

Poručio je da SAD stoje uz svoje “sjajne prijatelje u BiH”.

“Cijela jedna generacija je stasala od to strašnog dana. Oni među nama koji se sjećaju dešavanja prije četvrt vijeka imaju obavezu graditi mirniju i prosperitetniju budućnost u demokratiji. Izgradimo budućnost koja će biti dobra za sve narode bez obzira na rasu i religiju i ujediniti nas na zajedničkim vrijednostima temeljenim na pravima pojedinaca. Učinimo da ta budućnost, uz koje će se brojne lekcije Srebrenici pamititi i nikada ne ponoviti, bude svjetlo. Danas SAD izražava svoju posvećenost tom cilju zajedno sa svojim partnerima u BiH i svijetu”, rekao je Pompeo.

Bill Clinton, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u video poruci na komemoraciji povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici istakao je da sukobi iz prošlosti ne moraju biti sjena na boljoj budućnosti

“Imao sam čast da 2003. godine učestvujem u otvorenju Memorijalnog centra u Potočarima i mezarja. Bila mi je čast da se vratim prije pet godina na 20. godišnjicu od ubijanja. Nikada neću zaboraviti taj dan. Bilo je zaista dirljivo za mene. Svaki put je prilika da nastavim davati svoj glas onima širom svijeta koji tuguju sa porodicama ubijenih, da podržim kontinuirane napore ostvarivanja pravde za one kojih više nema, da se pronađu njihovi ostaci, da se vrate kući i pronađu svoj konačni mir. Također, sam zahvalan na prilici da obilježim ovu godišnjicu, jer 11. juli je puno više nego mračno doba u istoriji BiH. Ta godišnjica je uznemirujući podsjetnik svima nama na užasnu cijenu kada zaboravimo svoju čovječnost“, kazao je Clinton.

Naglasio je da širom svijeta sukobi bazirani na etničkoj, rasnoj i vjerskoj pripadnosti nastavljaju da uzrokuju nepodnošljivu patnju i gubitke porodicama, uništavanje društava, ekonomija i srceparajuće brojeve izbjeglica.

“Previše ljudi na zemlji može se danas lično poistovjetiti sa majkama, ženama i djecom koji su izgubili svoje voljene u Srebrenici. Dvadeset pet godina kasnije čini se da nismo puno toga naučili na mnogo mjesta, čak iako ste ispoštovali teške političke kompromise Daytonskog sporazuma i najvažnije, sačuvali ste mir. Sada je važnije nego ikada da se sjetimo da u BiH i širom svijeta istinska demokratija zahtjeva stvarnu posvećenost inkluzivnom društvu, uključujući zajedničko odlučivanje, posvećenost vladavini prava, utvrđivanje teške istine o prošlosti, kako bi ste mogli graditi drugačiju budućnost“, poručio je Clinton i dodao:

“Nadam se da će u sljedećih 25 godina svi građani BiH i svi mi širom svijeta, koji vam žele dobro, sjećati se 11. jula, ali raditi još više nego što već jeste, da se održi i jača mir, da se prošire ekonomske prilike, da se izgradi inkluzivna budućnost za vašu djecu i unučad. Na taj način se adekvatno odaje pošta onima kojih s sjećamo danas i daje se primjer sljedećoj generaciji i cijelom svijetu da sukobi iz prošlosti ne moraju biti sjena na boljoj budućnosti. To je pravi dar koji možete dati u čast onih koji su platili najveću cijenu“. /Anadolija/

 

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!