fbpx

Pandemija viceva

Vic izražava odnos te skupine prema etničkim, regionalnim, vjerskim, spolnim i drugim skupinama i kategorijama. U slučaju pandemije, poput trenutne s virusom korona, cijeli je svijet jedna zajednica, pa vicevi o virusu ovih dana i sedmica nastaju širom svijeta.

 

Globalna pandemija virusa korona iznjedrila je i cijeli spektar viceva i šala o ovom fenomenu. Čini se da intenzitet pravljenja novih šala na ovaj račun raste proporcijalno s pandemijom. To nekima može izgledati čudno, nezrelo, neprimjereno, čak i uvredljivo.

Međutim, vic kao zaseban književni oblik i nastaje kao odgovor na aktualne društvene fenomene s ciljem rušenja društvenih konvencija. U studiji Vic i njegov odnos prema podsvijesti Sigmund Freud ustvrdio je da je vic neka vrsta kolektivne terapije, a humor društveni proces.

Zato i vicevi koji u osnovi imaju narativ o virusu korona neka su vrsta ispušnog ventila preko kojeg se prelamaju ne samo aktualni strahovi i zebnje vezani za pandemiju već i pitanja socijalne (ne)pravde, životnog standarda, nezaposlenosti…

Ipak, vic nije tek društvena razbibriga, šaljiva dosjetka o određenoj temi, nego ga teoretičari književnosti ubrajaju u jednostavne književne oblike uz poslovice, zagonetke, epigrame, aforizme…

U kontekstu sociologije, vic je najveći izvor stereotipa. Gledajući (i) jezično, vic je oblik prenošenja stereotipa u čijoj se osnovi nalazi poopćavanje i uopćavanje određenih društvenih skupina ili pojava. Stoga je vic generator općeg mišljenja ili vjerovanja karakterističnog za jednu skupinu ljudi.

Vic izražava odnos te skupine prema etničkim, regionalnim, vjerskim, spolnim i drugim skupinama i kategorijama. U slučaju pandemije, poput trenutne s virusom korona, cijeli je svijet jedna zajednica, pa vicevi o virusu ovih dana i sedmica nastaju širom svijeta.

Da ne bismo kvarili dobar humor dosadnom teorijom, u nastavku donosimo screenshotove nekih viceva o virusu korona, isključivo onih na bosanskom jeziku. Uz dužno poštovanje zemljama koje imaju više oboljelih – koje bi imale više prava na dobar vic – niko ne pravi bolje viceve od nas. Eto vam ih u galeriji. /H. Ridžal/

PROČITAJTE I...

“Moj otac je te 1946. godine imao sreće, a mnogi Bošnjaci na Ilidži nisu. Zahvaljujući zlobi komšija, bili su hapšeni i ubijani. Desetine ih je tada ubijeno i zatrpano u jednoj rupi na jednoj poljani u Hrasnici koju su napravile 1944. godine savezničke bombe. Tada su letjeli saveznički avioni prema Siciliji i prelijetali preko Sarajeva. Ustaše su pucale na njih pa je jednom jedan bombarder ispustio bombu, odnosno tu se radilo o uvezanih više teških bombi. Kada je pala, napravila je ogroman krater. Mogla je u krater stati povelika kuća. Tu rupu su komunisti te 1946. godine koristili za ubijanje Bošnjaka s Ilidže”

Povodom 30. godišnjice osnivanja Stranke demokratske akcije JU Muzej „Alija Izetbegović“ ekskluzivno predstavlja online izložbu na 33 vizuala o osnivanju „stranke građana i naroda muslimanskog kulturno-povijesnog kruga“ s demokratijom kao jednom od najvažnijih odrednica. Dvadeset i šestog maja 1990. godine u svečanoj sali hotela "Holiday Inn" održana je Osnivačka skupština SDA, prve demokratske stranke građanske inicijative u Bosni i Hercegovini, čime je ozvaničen početak djelovanja ove političke stranke, nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji. Inicijativni odbor za osnivanje SDA je činilo 40 intelektualaca, umjetnika i poduzetnika iz Sarajeva, Zagreba, Mostara, Ljubljane i Banje Luke, a za prvog predsjednika stranke je izabran Alija Izetbegović.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!