fbpx

Pandemija pojela novac za deminiranje

Godišnje je potrebno 40 miliona maraka za deminiranje, a najveći donatori su EU, SAD, Japan, Norveška i Švicarska,. Sredstva je sve teže skupiti.

 

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odlučilo je da novac namijenjen za deminiranje preusmjeri u druge projekte. Deset miliona eura namijenjenih za deminiranje kontaminiranog teritorija Bosne i Hercegovine bit će potrošeno za projekte u borbi protiv COVID-19 i pitanja migracija.

Ovakva je odluka Vijeća ministara iznimno zabrinula uposlene u Centru za uklanjanje mina, koji tvrde kako je riječ o sredstvima Evropske unije za podršku protuminskim aktivnostima u BiH, koja su uključivala nabavku zaštitne opreme i sredstava za rad na terenu Centra za uklanjanje mina u BiH, Republičke uprave CZ Republike Srpske i Federalne uprave CZ, te finansiranje projekata deminiranja prioritetnih područja u BiH.

“Riječ je sredstvima kojima je bilo planirano finansiranje protuminskog djelovanja u naredne dvije godine i sigurno je da će nedostatak ovih sredstava uveliko utjecati na realizaciju strateških i operativnih ciljeva i zadataka”, kaže za Stav Svjetlana Luledžija iz BH MAC-a. “Sredstva su preusmjerena zato što su bila dostupna na računu EU, a zbog situacije u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi i hitnosti odgovora na postojeće stanje, odlučeno je da se ova sredstva preusmjere za trenutne ‘prioritetnije’ stavke”, dodala je.

Iz BH MAC-a podsjećaju da Bosna i Hercegovina još uvijek ima 967 km2 površine sumnjive na minsku opasnost, koja utječe na sigurnost oko 500.000 ljudi koji žive, rade ili se kreću u blizini minskih područja. Također, podsjećaju da je BiH potpisnica međunarodne konvencije o zabrani protupješadijskih mina, te prema postojećoj Strategiji protuminskog djelovanja, BiH se obavezala da sva preostala minsko-eksplozivna sredstva ukloni do 2025. godine. Međutim, kako su sve planirane operacije deminiranja trenutno zaustavljene, zasigurno će biti dovedena u pitanje i realizacija godišnjih operativnih ciljeva i zacrtanih rokova.

“Iako se kao država trudimo da maksimalno uložimo u ovaj proces, naglašavamo da protuminsko djelovanje i dalje većinom zavisi od podrške tradicionalnih donatora, a do ovakvog vida podrške se sve teže dolazi i pored dobre volje i zalaganja svih donatorskih zemalja koje i dalje podržavaju ove aktivnosti kako u BiH, tako i u svijetu”, kažu iz BH MAC-a, čiji pripadnici, zbog trenutno pojačanog kretanja ljudi u planinskim područjima, pojačano kontroliraju i obnavljaju znakove hitnog obilježavanja kako bi građane upozorili o mogućoj opasnosti od mina.

Osim što su ostali bez novaca za deminiranje, dodatan problem za funkcioniranje BH MAC-a predstavlja i činjenica da već mjesecima nisu imenovani novi članovi Komisije za deminiranje BiH. Dosadašnjim članovima Komisije mandat je istekao u oktobru i mjesecima kasnije nemaju nasljednika, a zanimljivo je da im nije dozvoljen rad u takozvanom “tehničkom” mandatu, dok ne budu imenovani novi članovi.

“Mandat prethodnog saziva Komisije za deminiranje istekao je u oktobru i nova još uvijek nije imenovana od strane Savjeta ministara BiH”, potvrdila nam je Luledžija. “Neimenovanje Komisije je dovelo do niza blokada u smislu isteka akreditacija i produženja istih za dalji rad na terenu, tako da je većina organizacija, uključujući i Oružane snage BiH i Civilnu zaštitu, bila prinuđena da obustavi operativne aktivnosti deminiranja.”

Zbog čega su sredstva za deminiranje preusmjerena i zašto još uvijek nisu imenovani novi članovi Komisije, pitali smo i Ministarstvo civilnih poslova BiH, u čijoj je nadležnosti deminiranje. Konkretan odgovor nismo dobili, izuzev kratkog pojašnjenja kako ne mogu komentirati odluke Vijeća ministara BiH.

Prema postojećoj Strategiji protivminskog djelovanja plan je da BiH bude bez mina do 2025. godine, međutim, najviše zbog nedostatka planiranih sredstava, ovaj cilj biće teško ostvariti

Godišnje je potrebno 40 miliona maraka za deminiranje, a najveći donatori su EU, SAD, Japan, Norveška i Švicarska,. Sredstva je sve teže skupiti.

Na oko 967 kvadratnih kilometara još uvijek ima oko 8′ hiljada mina. Iako se radi o uglavnom šumovitom i nepristupačnom zemljištu, u opasnosti je oko 15% stanovništva BiH. Od 1996. godine eksplozije na minskim poljima odnijele su 617 života. /N. Hasić/

PROČITAJTE I...

O srednjovjekovnoj Bosni, suverenoj, nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi, generalno malo znamo. Fragmenti slike srednjovjekovne bosanske države nalaze se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Srednjovjekovna postavka u Zemaljskom muzeju postavljena je 80-ih godina prošlog stoljeća i na njoj su radili neki od najvažnijih naučnika koji su svoj naučni rad posvetili srednjovjekovlju – Pavo Anđelić i Nada Klajić. Izložba je koncipirana kao rani srednji vijek, razvijeni srednji vijek i kasni srednji vijek.

Direktnim izvršiocima ratnih zločina na području općine Rogatica do sada je izrečena kazna od 57 godina zatvora. Sve ih je izrekao Sud BiH, osudivši kroz pet osuđujućih presuda pet pripadnika VRS-a i MUP-a RS-a. Na optuženičkoj klupi sjede još peterica, jedan je u bijegu, a 18 osumnjičenih upisano je na “hašku listu”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!