fbpx

Pandemija pojela novac za deminiranje

Godišnje je potrebno 40 miliona maraka za deminiranje, a najveći donatori su EU, SAD, Japan, Norveška i Švicarska,. Sredstva je sve teže skupiti.

 

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odlučilo je da novac namijenjen za deminiranje preusmjeri u druge projekte. Deset miliona eura namijenjenih za deminiranje kontaminiranog teritorija Bosne i Hercegovine bit će potrošeno za projekte u borbi protiv COVID-19 i pitanja migracija.

Ovakva je odluka Vijeća ministara iznimno zabrinula uposlene u Centru za uklanjanje mina, koji tvrde kako je riječ o sredstvima Evropske unije za podršku protuminskim aktivnostima u BiH, koja su uključivala nabavku zaštitne opreme i sredstava za rad na terenu Centra za uklanjanje mina u BiH, Republičke uprave CZ Republike Srpske i Federalne uprave CZ, te finansiranje projekata deminiranja prioritetnih područja u BiH.

“Riječ je sredstvima kojima je bilo planirano finansiranje protuminskog djelovanja u naredne dvije godine i sigurno je da će nedostatak ovih sredstava uveliko utjecati na realizaciju strateških i operativnih ciljeva i zadataka”, kaže za Stav Svjetlana Luledžija iz BH MAC-a. “Sredstva su preusmjerena zato što su bila dostupna na računu EU, a zbog situacije u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi i hitnosti odgovora na postojeće stanje, odlučeno je da se ova sredstva preusmjere za trenutne ‘prioritetnije’ stavke”, dodala je.

Iz BH MAC-a podsjećaju da Bosna i Hercegovina još uvijek ima 967 km2 površine sumnjive na minsku opasnost, koja utječe na sigurnost oko 500.000 ljudi koji žive, rade ili se kreću u blizini minskih područja. Također, podsjećaju da je BiH potpisnica međunarodne konvencije o zabrani protupješadijskih mina, te prema postojećoj Strategiji protuminskog djelovanja, BiH se obavezala da sva preostala minsko-eksplozivna sredstva ukloni do 2025. godine. Međutim, kako su sve planirane operacije deminiranja trenutno zaustavljene, zasigurno će biti dovedena u pitanje i realizacija godišnjih operativnih ciljeva i zacrtanih rokova.

“Iako se kao država trudimo da maksimalno uložimo u ovaj proces, naglašavamo da protuminsko djelovanje i dalje većinom zavisi od podrške tradicionalnih donatora, a do ovakvog vida podrške se sve teže dolazi i pored dobre volje i zalaganja svih donatorskih zemalja koje i dalje podržavaju ove aktivnosti kako u BiH, tako i u svijetu”, kažu iz BH MAC-a, čiji pripadnici, zbog trenutno pojačanog kretanja ljudi u planinskim područjima, pojačano kontroliraju i obnavljaju znakove hitnog obilježavanja kako bi građane upozorili o mogućoj opasnosti od mina.

Osim što su ostali bez novaca za deminiranje, dodatan problem za funkcioniranje BH MAC-a predstavlja i činjenica da već mjesecima nisu imenovani novi članovi Komisije za deminiranje BiH. Dosadašnjim članovima Komisije mandat je istekao u oktobru i mjesecima kasnije nemaju nasljednika, a zanimljivo je da im nije dozvoljen rad u takozvanom “tehničkom” mandatu, dok ne budu imenovani novi članovi.

“Mandat prethodnog saziva Komisije za deminiranje istekao je u oktobru i nova još uvijek nije imenovana od strane Savjeta ministara BiH”, potvrdila nam je Luledžija. “Neimenovanje Komisije je dovelo do niza blokada u smislu isteka akreditacija i produženja istih za dalji rad na terenu, tako da je većina organizacija, uključujući i Oružane snage BiH i Civilnu zaštitu, bila prinuđena da obustavi operativne aktivnosti deminiranja.”

Zbog čega su sredstva za deminiranje preusmjerena i zašto još uvijek nisu imenovani novi članovi Komisije, pitali smo i Ministarstvo civilnih poslova BiH, u čijoj je nadležnosti deminiranje. Konkretan odgovor nismo dobili, izuzev kratkog pojašnjenja kako ne mogu komentirati odluke Vijeća ministara BiH.

Prema postojećoj Strategiji protivminskog djelovanja plan je da BiH bude bez mina do 2025. godine, međutim, najviše zbog nedostatka planiranih sredstava, ovaj cilj biće teško ostvariti

Godišnje je potrebno 40 miliona maraka za deminiranje, a najveći donatori su EU, SAD, Japan, Norveška i Švicarska,. Sredstva je sve teže skupiti.

Na oko 967 kvadratnih kilometara još uvijek ima oko 8′ hiljada mina. Iako se radi o uglavnom šumovitom i nepristupačnom zemljištu, u opasnosti je oko 15% stanovništva BiH. Od 1996. godine eksplozije na minskim poljima odnijele su 617 života. /N. Hasić/

PROČITAJTE I...

Površinski kop Turija nalazi se nekoliko kilometara od centra Banovića. Tu će, blizu mjesta gdje je upravna zgrada PK Turija, na jednom brežuljku, u budućnosti biti izgrađena TE Banovići. Na ulazu u PK Turija dočekao nas je tehnički rukovodilac površinske eksploatacije Ekrem Demirović. Već nakon nekoliko rečenica jasno vam je da je to čovjek koji poznaje svaki pedalj površinskog kopa od nekoliko kvadratnih kilometara. Čovjek koji zna svaku mašinu, iako ih na kopu rade deseci, od kamiona dampera, preko buldožera, gredera, rovokopača, utovarivača, bušilica do dizalica. Čovjek koji poznaje svakog radnika bez obzira na to što ih radi tu nekoliko stotina u tri smjene. Ekrem o rudniku zna sve

Historičari kažu da je Müllerova (Milerova) vila izgrađena 1912. godine, i to kao bolnica za radnike u fabrici sode pa su je zvali fabrikšpital. Prvi upravitelj bio je čuveni doktor Adolf Hempt, a u vilu je pretvori Fritz Müller, treći direktor sodare

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!