Pametni grad Sarajevo: Pravimo “cool” grad u kojem želimo ostati

“Blum Lab” kvalitetna je i živa veza između mladih Sarajeva, mladih Energoinvesta i znanja, inženjera i biznisa iz cijelog svijeta. Veza između kvalitetnog talenta, kojeg imamo u izobilju, i mogućnosti da se on u potpunosti ostvari

 

Piše: Jakub SALKIĆ

 

Sarajevo bi 2020. godine trebalo postati “pametni grad”, barem je to plan “Blum Laba”, koji radi pametna rješenja u okviru projekta “Smart City Sarajevo”. To će se desiti ako gradska, kantonalna i općinske vlasti budu spremne provesti u djelo ono što mladi inženjeri iz “Blum Laba” naprave. Prvi korak u tom smislu napravio je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, koji je nedavno s direktoricom Energoinvesta, jednim od osnivača “Blum Laba”, Biserom Hadžialjević, potpisao sporazum o saradnji u području pametnih tehnologija i razvoju tzv. pametnih gradova. Grad Sarajevo ovim je sporazumom uspostavio okvir za saradnju s ovom kompanijom u kreiranju, promociji novih tehnologija i edukaciji, te njihovoj primjeni.

“Sarajevo ima dugu tradiciju primjene inovativnih rješenja u svakodnevnom životu. Mi želimo oživjeti tu tradiciju, te najnaprednija pametna rješenja integrirati u život grada i njegovih stanovnika”, istaknuo je Skaka.

Hadžialjević je naglasila da je Energoinvest uvijek radio na razvoju, bio nosilac nove tehnologije, te da je ovo nastavak uspješne saradnje s Gradom Sarajevo i Javnim preduzećem “Sarajevo” d. o. o, čiji je direktor Esad Tanović također potpisao sporazum o saradnji s Energoinvestom.

Energoinvest i kompanija “CityOS” pokrenuli su u novembru 2017. godine projekt iz oblasti napredne tehnologije i otvorili laboratoriju “Blum Lab”, nazvanu po osnivaču i prvom direktoru Energoinvesta Emeriku Blumu.

Direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević istakla je da je Energoinvest u trećoj industrijskoj revoluciji postigao zavidne rezultate na globalnom nivou, a da sada u četvrtoj promovira “Blum Lab”. “To je inkubator i akcelerator novih znanja, tehnologija i profesionalnih vještina. Predstavlja kombinaciju informatičke, tehnološke i edukativne radionice”, rekla je direktorica i dodala da je projekt nastao na bazi ugovora Energoinvesta i Fondacije “CityOS”, te da je riječ o skupu tehnologija koje čine platformu pod nazivom “Smart City”, odnosno “Pametni grad”, a koja je primjenjiva u mnogim kompleksnim sistemima.

“Blum Lab” predstavlja kombinaciju laboratorije za razvoj, prostora za obuku u najnovijim tehnologijama, ali i mjesto koje okuplja talentirane mlade ljude. Cilj “Blum Laba” jeste da mladi iz Energoinvesta, ali i izvan njega dobiju direktan pristup posljednjim tehnologijama iz oblasti robotike, dronova, pametnih gradova, zgrada, precizne agrikulture, vještačke inteligencije, proširene stvarnosti (augmented reality) i drugih modernih tehnologija, te nastavak dugogodišnje prakse Energoinvesta da ulaže u obuku mladih ljudi pomoću novih tehnologija.

Osnivač platforme “CityOS” Ceco Gaković Sarajlija je koji je svoj poslovni život proveo u San Francisku. Svoju energiju i vrijeme posvetio je Fondaciji “CityOS”, koja je također iz San Francisca. To je fondacija u kojoj vjeruju u mlade i jedan bolji svijet koji na njima ostaje, zato isključivo ulažu u mlade ljude kroz konkretne i praktične obuke. Ove su obuke iz oblasti pametnih gradova, robotike, dronova, precizne agrikulture, optimizacije procesa vještačkom inteligencijom i sličnih modernih tehnologija. Tim ove platforme u Energoinvestu vidi idealnog partnera s kojim zajedno i direktno može pomoći mnogim mladima da ispune svoje pune potencijale i probude najbolju verziju sebe.

Za razliku od mnogih drugih kompanija, koje su često napravljene na prirodnim bogatstvima, kao sto su ruda, drvo ili geografske pozicije, Energoinvest je stvoren isključivo na ljudskom potencijalu i inteligenciji. Kao takav, uvijek je prepoznavao da su mladi ljudi i njihova vještina da vladaju naprednim tehnologijama njegov najveći, a možda i jedini pravi resurs. S tim saznanjem, Energoinvest je uvijek ulagao u praktičnu edukaciju mladih, od saradnje s fakultetima do internog i vanjskog obučavanja; od otvaranja labova do aktivnog ulaganja u istraživanja i razvoj.

Jedan od tih zahvalnih stipendista povezao je Energoinvest i “CityOS” i predložio da se “CityOS” pridruži grupaciji “Prijatelji Energoinvesta”, koja danas okuplja mnoge svjetski priznate inženjere, ekonomiste, akademike, vlasnike preduzeća i diplomate koji su, iz zahvalnosti za pozitivan utjecaj Energoinvesta na njihove karijere i indirektno živote cijelih porodica, udružili snage s ciljem da uzvrate dobrim kompaniji koja ih je uvijek tretirala kao porodicu. Među njima su ljudi koji su još 1966. godine pokrenuli prvi kompjuterski centar u tadašnjoj Jugoslaviji, oni koji su osamdesetih, u vrijeme kada su IBM i “Apple” pravili prve kompjutere, napravili IRIS kompjuter, baš ovdje u Sarajevu. Ali, što je možda još važnije, to su ljudi koji ovih dana pomažu da se uspostavi nova generacija usluga i proizvoda u sferi pametnih zgrada, pametnih gradova i obnovljivih izvora energije sunca, vjetra i novih manjih hidroelektrana koje ne mijenjaju prirodu. Ovo su sve posljednji tehnološki trendovi i zadovoljavaju potrebe ogromnih novih tržišta koja se otvaraju širom svijeta. Zasnovana su na ekonomskom modelu “isplate od ušteda”, tako da su vrlo atraktivni, pristupačni i traženi.

 JOŠ ŽIVI IME EMERIKA BLUMA

“Blum Lab” s velikim ponosom nosi ime čovjeka, pokretača porodice koja je stvorila fenomenalne stvari u sferi tehnologije, bila najveći biznis i po prihodima i po broju zaposlenih u cijeloj nekadašnjoj Jugoslaviji i pružala usluge i proizvode od Amerike do Japana, od Rusije do Južne Afrike. Nosi ime čovjeka o kome je svojedobno Financial Times pisao kao tvorcu najimpresivnijeg biznisa u svom domenu, kojeg su Francuzi proglasili vitezom “Legije časti”, pod čijim su vodstvom napravljena najveća brana u Africi i još 163 elektrane, postavljen svojedobno najduži dalekovod u Americi i još 60.000 km dalekovoda i 7.300 trafostanica, napravljeno 400 fabrika i mnogih drugih postrojenja od Južne Amerike do Bliskog istoka, koji je izgradnjom elektrana samo kod nas stvorio toliko energije da je ona i dan-danas jedan od naših glavnih izvoza, napravio sarajevsku žičaru, prvi kompjuter, robot i oformio timove koji su pravili masivne sisteme automatizacije kojima se i dan-danas, desecima godina poslije, mnogi u industriji dive.

Ovaj lab nosi ime čovjeka koji je u posljednjim godinama života postao gradonačelnik ovog grada, jer ga je beskrajno volio, kako i sve njegove građane, i uspio dovesti Olimpijadu u Sarajevo kao njegov posljednji životni čin.

Projekt-menadžer u “Blum Labu” Selma Hadžić kaže: “Kada sam se ja rodila, Energoinvest je imao 58.000 zaposlenih. Kada sam se rodila, Emerik Blum nije bio među živima, ali čula sam sve lijepo o njemu, nosio je dobru energiju, a za ove stvari kojima se mi bavimo treba dosta dobre energije. Ponosni smo što lab nosi njegovo ime.”

“Blum Lab” kvalitetna je i živa veza između mladih Sarajeva, mladih Energoinvesta i znanja, inženjera i biznisa iz cijelog svijeta. Veza između kvalitetnog talenta, kojeg imamo u izobilju, i mogućnosti da se on u potpunosti ostvari. Iako će ovaj prostor biti inspiracija i podrška za stvaranje novih usluga i proizvoda, što je još važnije, on je veza između formalnog školovanja i onoga što industriji danas treba, počinje novu vrstu edukacije, praktičnu i momentalno iskoristivu. U njemu svu energiju, vrijeme i resurse posvećujemo novoj budućnosti, ulažući u ono nama svima najvrednije: mlade generacije koje dolaze. Osim mladih Energoinvesta, “Blum Lab” ugostio je zaposlene partnerskih firmi od Tanzanije do Kalifornije, a dogovorene su obuke za studente sarajevskih fakulteta i one mlađe, ali i studente iz Australije i mnoge druge.

Dok nam pokazuje šta sve posjeduje ova laboratorija “Smart City”, od prostorija u kojima se prave novi uređaji, 3D printera, prostora za edukaciju i razvoj softvera, Selma Hadžić nam govori kako su Energoinvest i “CityOS” uspjeli iskoristiti svoje komparativne prednosti i ponuditi zajednička napredna rješenja. “CityOS” radi platformu, softver za “Smart City”, a Energoinvest radi dizajn hardvera i integraciju rješenja u hardver.

Selma nam pokazuje sobu u kojoj su smješteni monitori, a na njima mapa Sarajeva u šest boja. Objašnjava da je to kontrolni centar.

“Tu imamo grafički prikaz podataka u ‘Smart Cityju’. U ‘Smart Cityju’ ima gomila senzorike koja skuplja podatke, dalje to ide u cloud, gdje se procesira i onda imate grafički prikaz na mobilnim aplikacijama ili velikim ekranima. Ovo što vidite sada na ekranu, mapu Sarajeva, jesu podaci o zagađenju zraka u Sarajevu. Napravili smo mrežu za mjerenje zagađenosti zraka, napravili smo lampicu koja mijenja šest boja koje pokazuju nivo zagađenosti. Ljudi brzo nauče da je plavo dobro, a crveno jako zagađeno. Danas je relativno dobar dan. Evo, neko je na Otoci dobro naložio pa je dolje visoka zagađenost”, objašnjava Selma.

Želja osnivača ove platforme jeste da Sarajevo stavi na mapu modernih tehnologija. Cilj mu je transfer znanja i tehnologije od San Franciska do Sarajeva, ali transfer praktičnog znanja.

NIJE SVE KOMERCIJALNO

“Mi radimo tako da forsiramo open source hardver i softver, generalno, os u ‘CityOS’ je open source, dakle, to je hardver i softver koji je otvoren svakom programeru da ga koristi i nadograđuje. Zahvaljujući open source podacima, Sarajevo je rame uz rame s Barcelonom i Londonom kao dio projekta ‘Agile Smart Cities’, koji okuplja gradove iz 140 zemalja”, kaže Selma i dodaje da je “CityOS” do sada trenirao 2.500 mladih, koji su razvili 60 aplikacija i osnovali 23 firme.

Govoreći o “Smart Cityju”, Selma ističe da je ljudima koji žive u Sarajevu i kompanijama koje ovdje rade najviše stalo do “Smart Cityja”. Jedno od rješenja koje je poteklo iz Sarajeva jeste pametna košnica za pčele koja u sebi ima senzore za mjerenje temperature u košnici, vlažnosti, težine svakog okvira i cijele košnice. Selma ističe da nisu sva rješenja komercijalna, a kao primjer navodi inicijativu za čist zrak u Sarajevu.

“Kada smo 2014. godine snimali jedan video na Bosmalu, bio je sunčan i lijep dan i mi smo imali scenarij za takve vremenske uvjete, ali kada smo se popeli na vrh zgrade, shvatili smo da je toliko zagađen zrak da se ništa ne vidi. Počeli smo tada razmišljati kako to popraviti. Prvi korak jeste da podignemo svijest građana o zagađenju. Napravili smo lampicu koja mijenja boje u zavisnosti od stepena zagađenja, unutra imate laserski mjerač, senzor koji mjeri nivo zagađenosti, temperaturu, pritisak itd. Ovo smo napravili s građanima Sarajeva, oni su sami sebi kupili dijelove, mi smo ih naučili kako da to naprave i postave na svoje balkone. Razvili smo softver i aplikaciju, tako da imamo podatke o zagađenju iz cijelog Sarajeva. Drugačiji je osjećaj kada ljudi sami nešto naprave. Bilo je situacija da mame dovedu djecu na edukaciju i, kada krenu, zaborave i torbe i djecu, ali lampicu ne ispuštaju iz ruku”, priča nam Selma.

“Smart City” funkcionira, objašnjava Selma, kao ljudsko tijelo. Čovjek ima čula preko kojih prima informacije izvana, “Smart City” ima senzore koji prikupljaju podatke, “osjećaju puls grada”. Mozak obrađuje informacije, a u “Smart Cityju” to radi “Cloud Brain”, koji procesira i pohranjuje podatke te radi predikcije. Čovjek ima vještine, a “Smart City” aplikacije, čovjek ima mišiće, a “Smart City” hardver. I, naravno, za “Smart City” je važan i vizualni prikaz informacija.

“Nije ovo ništa novo, neke od ovih stvari postoje već odavno. Recimo, 1998. godine je Ceco Gaković radio jahtu koja je preplovila okean zahvaljujući vještačkoj inteligenciji. Poređenja radi, ova jahta imala je 50.000 data pointa, tački koje šalju podatke, a ‘Smart City’ ima milion data pointa”, govori Selma.

Tokom ove godine “Blum Lab” trebao bi realizirati pilot-projekt “Smart Cityja”. Predložili su da to bude Vilsonovo šetalište, gdje bi trebalo primijeniti rješenja kao što su pametna rasvjeta, parking, pametne korpe za smeće, brojači ljudi, senzori za mjerenje temperature, vlažnosti zraka, mjerenje kvaliteta vode u rijeci, interaktivni saobraćajni znaci itd. Svi podaci bit će prikazani na velikim ekranima i na mobilnim aplikacijama.

Generalno, cilj projekta jeste da se utvrdi da li tehnologija funkcionira onako kako je zamišljeno. Za “Smart City” važno je i građane educirati da se koriste tom tehnologijom, jer njima je najviše stalo da to uspije.

“Građane treba uključiti kako bismo zajedno napravili cool okruženje u kojem želimo živjeti. Berlin je bo srušen, a sada je cool tech grad za mlade. I Sarajevo može biti ako se mladi uključe da naprave cool grad u kojem žele ostati. Dobili smo podršku Grada Sarajeva, gradska uprava je otvorena da ovaj grad napravimo boljim. Kada sve napravimo kako treba, vjerujem da podrška ostalih nivoa neće izostati. Na kraju, svi želimo da ovaj grad bude i cool, i tehnološki i moderan. Živimo tu i moramo napraviti mjesto u kojem želimo ostati, dosta je kuknjave. A ako već ostajemo, treba da napravimo ono što je za nas najbolje. Najlakše je spakirati kofere i otići”, kaže Selma.

Suština pametnog grada jeste da olakša život ljudima, poveća kvalitetu života i snizi troškove. Samo na pametnoj rasvjeti troškovi se mogu smanjiti za 80 posto.

PROČITAJTE I...

U operaciji “Ratweek – Nedelja pacova” cilj napada u Sarajevu bila je pretovarna željeznička stanica “Alipašin most”, važno željezničko čvorište, pri čemu je 8. septembra 1944. godine stradao logor s mnogim njegovim žiteljima, najvećim dijelom bošnjačkim izbjeglicama iz istočne Bosne. Broj ukopanih u zajedničkoj grobnici bio je približno 200, dok se za 66 navodi da su izgorjeli, kao i da je jedan broj ljudi raznesen u eksploziji

Sva ta fantastična lutanja pojedinih intelektualaca ne bi bila toliko problematična da ne nanose štetu Bošnjacima, i to prije svega jer se promoviraju s bošnjačkih pozicija, od osoba koje se već decenijama kreću u institucijama tipa Vijeća Kongresa Bošnjačkih intelektualaca ili Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”. Svako ima pravo na svoje zablude, ali je krajnje skandalozno kad ih pokušava legitimizirati s pozicije autoriteta koji je tu gdje jeste upravo zato da bi spriječio takve zablude.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!