Dok teroristički napad na ustavni poredak Republike Turske dobija epilog u pravosuđu, FETÖ se, zahvaljujući ključevima datim u priznanjima, sve više dešifrira. Više od tri i po hiljade osuđenih u 289 procesa tek je vrh ledenog brijega. Riječ je o FETÖ teroristima koji su odgovorni za smrt 251 šehida i više od 2.000 gazija 15. jula 2016. Međutim, to je daleko od smrtnog udarca organizaciji

Radnička partija Kurdistana (PKK) teorijski je priznata kao teroristička organizacija od EU i SAD, dok praksa, najblaže rečeno, govori drugačije. PKK je od osnivanja 1978. promijenio više sponzora, počev od Sovjetskog Saveza kao glavnog, Sirije kao gostoprimca, Grčke kao simpatizera itd., da bi se posljednjih decenija čvrsto ugnijezdio u jasle Zapada. Da, tog istog na čijim se listama terorističkih organizacija nalazi. U praksi je jedino za Tursku PKK zaista teroristička organizacija

Iako goruća, daleko je od toga da je kriza oko S-400 (i prateća glede lovaca F-35) jedini problem tursko-američkih odnosa. Američko neisporučivanje vođe kvazireligioznog terorističkog kulta (FETÖ) i, s druge strane, isporučivanje ogromne količine oružja derivatima terorističke PKK u Siriji neka su od za Tursku, malo je reći, značajnih pitanja

Rezolucija koju je Kongres SAD-a nedavno izglasao s nadnaslovom “Izražavanje brige za savezništvo Sjedinjenih Država i Turske” jeste sve samo ne izraz brige za savezništvo. O tome da američki kongresmeni odlučuju šta zadovoljava turske potrebe ne vrijedi trošiti tastaturu – šta oni misle o sebi, da su kolonijalni guverneri

Turska na izgradnju autoputa Sarajevo – Beograd ne gleda samo kao potencijal razvoja cijele Bosne i Hercegovine nego i kao način da se regija stabilizira, kako je potpisivanje memoranduma ocijenio Erdoğan. “Veliki putevi poput onoga koji će biti izgrađen između Beograda i Sarajeva služe da ljudi dolaze, a izgradnja autoputa Beograd – Sarajevo će biti doprinos Turske u smislu povezivanja Istoka i Zapada”, dodao je Dodik

Ima li smisla pisati van Turske o novom predsjedniku jedne izmirske općine koji je naredio da se s trga skine velika slika Ömera Halisdemira, heroja otpora pokušaju gülenističkog puča 15. jula 2016. godine, koji je, svjesno položivši život, bitno promijenio tok puča? Ili o gradonačelniku grada Bolu čija je prva naredba bila da ukine pomoć u hrani sirijskim izbjeglicama? Možda nema, ali to su ti “mali”, lokalni, u inostranstvu “nevrijedni” dijelovi mozaika koji ukazuju na put kojim CHP i sateliti žele usmjeriti Tursku

Veoma smo sretni što će ova djela koja nose tragove historije, vjerni originalu, ali u novom ruhu, ponovo služiti našoj braći i sestrama u Bosni i Hercegovini. Želim ovdje čestitati svim našim institucijama koje su zaslužne za ove lijepe osjećaje. Također bih posebno želio izraziti svoju zahvalnost lokalnim vlastima Bosne i Hercegovine za njihovu predanost i blisku saradnju, kako u očuvanju ovih djela od iznimnog značaja za kulturno bogatstvo Bosne i Hercegovine, tako i u njihovom prenošenju na buduće generacije

“Republika Turska jedna je od rijetkih zemalja koja daje stipendije za naše studente. Ovdje, prije svega, mislim na stipendije koje Vlada Republike Turske svake godine nudi našim studentima. To se odnosi na besplatan studij, besplatan boravak u domovima te mjesečni džeparac. Nažalost, ljudi u Bosni i Hercegovini nisu u potpunosti upoznati s mogućnostima studiranja u Republici Turskoj. To nije medijski dobro propraćeno”

Podržite nas na Facebooku!