Politika stvaranja nasilne simetrije u zločinu morala je odavno izazvati reakciju prvenstveno stručnih krugova. Folkloristički pristup i samostalni autorski uklon, uz diskutabilne načine tretiranja historijskih činjenica, treba promatrati u kontekstu iskušenja vremena, ali i odgovornosti historičara. Primjeri tolerancije, pomoći, zaštite progonjenih uvijek su mogući. U ovom tekstu tražimo odgovor na pitanje kako su Bošnjaci reagirali na različite dileme i izazove koje je ratna drama pred njih postavljala

Čaršijsku ili Selmanagića džamiju porušila je srpska vojska, predvođena zločincem Ratkom Mladićem, 16. jula 1995. godine do temelja, a 1997. godine teškom mehanizacijom ostaci džamije odvezeni su na lokaciju ispod gradske pivnice. Po odluci Izvršnog odbora Medžlisa IZ Srebrenica, obnovljena džamija nosi ime po Ahmedu ef. Smajloviću. Međutim, u narodu je ostala poznata po imenu Čaršijska džamija

Ogorčenje roditelja bošnjačkih učenika dodatno je pojačano kada je objavljena prepiska lokalnog pravoslavnog sveštenika s učenicima Prve osnovne škole Srebrenica koji na fotografiji za sebe tvrde da su “braća četnici”. Sveštenik Aleksandar Mlađenović učenicima koji su u školi pozirali s četničkim obilježjima poručio je da će ih uvijek podržati “protiv neprijatelja”

Slavljenje Dana škole i Savindana po nastavnom planu i programu Prve osnovne škole u Srebrenici nije rezervirano isključivo za srpsku djecu pa da Bošnjaci budu diskriminirani, već je direktno okrenuto protiv Bošnjaka, čime su oni ugroženi.

Posjeta Džaferovića 9. januara Srebrenici simbolična je gesta i vrlo je bitna podrška povratnicima, ali i kao demonstracija da je Bosna i Hercegovina suverena država na svakom svom pedlju, a da su Bošnjaci konstitutivan i ravnopravan narod na cijeloj njenoj teritoriji. Potpisnici deklaracije, prije svega politički predstavnici stranaka i pojedinci u Srebrenici, obavezali su se pred svojim sugrađanima da će svi zajedno podržati jednog bošnjačkog kandidata za načelnika

Bošnjaci u Srebrenici prvo moraju dostojanstveno obilježiti 25. godišnjicu genocida, a nakon toga spremno dočekati oktobarske izbore. Politički predstavnici Bošnjaka, bez obzira na sve nesuglasice i različita mišljenja, moraju pronaći način da zajednički djeluju i ostvare neophodno bošnjačko i probosansko jedinstvo. S druge strane, obični građani već odavno očekuju da bude poznato i ime bošnjačkog kandidata za načelnika, koje se još uvijek ne može naslutiti jer se u Srebrenici svakodnevno spominje neko novi kao potencijalni kandidat

Podržite nas na Facebooku!