"Ostajem na usluzi Bošnjačkom nacionalnom vijeću, Stranci demokratske akcije Sandžaka i svom bošnjačkom narodu za sve vrste i oblike djelovanja kojim mogu doprinijeti u daljem ostvarivanju tih plemenitih ciljeva", napisao je Džudžo u svojoj ostavci. Za sedmičnik Stav Džudžo nije želio dodatno obrazlagati svoju odluku tek dodavši da "teške riječi koje su ovih dana izgovorene o meni, ostat će sramni biljeg na onima koji su ih izrekli, a ne na onome o kome su izrečene."

Na daleki put, u nepoznato, porodica Ljajić pošla je 1956. godine. U Makedoniji su čekali pozivno pismo s garancijom za odlazak u Tursku (vasika). U Skoplju je Safet Ljajić započeo pohađanje vrtića, a ubrzo je postao učenik prvog razreda OŠ “Vuk Karadžić”. U toj se školi nastava izvodila na turskom jeziku. Do kraja prvog polugodišta Safet je već solidno govorio turski. Međutim, baš tada je otac Ejup dobio pozivno pismo i donio konačnu odluku – put u Tursku

Meni je, kasnije, saopćeno da se radi o sumi od cirka 300 miliona dolara. Bilo je normalno očekivati da me Jakuza likvidira. Skoro svaki dan sam dobijao upozorenja. Govoreno mi je da ne koristim taksi, da na metrou ne smijem stajati blizu pruge, da mi mogu baciti hemikalije, da mi mogu podmetnuti lijekove, ili da mi može biti ubrizgana injekcija... Gospođa Koike uspjela je izdejstvovati da dobijem tretman državnog gosta. Na sceni je bilo pitanje odnosa dviju vlada – Japana i Turske. Svi su morali pomoći da se stvar dovede do kraja

Podržite nas na Facebooku!