fbpx

Prije dvije godine je John Johnton, tadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Donalda Trumpa, naglasio da “nećemo sarađivati sa Sudom; nećemo vam pomoći; nećemo vam se pridružiti; pustit ćemo sud da umre sam”, u govoru održanom u Washingtonu.

Sadržaji međusobnih optužbi Irana i SAD-a indikator su apsurdnosti američko-iranskih sukoba. Ako se sagledaju i rasvijetle po kriterijima istinskih težnji za mir i sigurnost, njihovi su sukobi besmisleni, što znači da su bez ikakvog opravdanja iracionalno usmjereni protiv mira i sigurnosti. Taj sukob nanosi ogromnu štetu jer iscrpljuje i američki i iranski narod, ali i brojne druge narode u državama na Bliskom Istoku, pa i šire u svijetu. Prema tome, perspektive mira na Bliskom Istoku ovisne su od sposobnosti SAD-a i Irana da sa svojim saveznicima sagledaju besmislenost i iracionalnost svojih sukoba

Početkom marta 2019. godine ministar vanjskih poslova Turske Mevlüt Çavuşoğlu rekao je: “Uvođenje sankcija Iranu smatramo pogrešnim. Takvo guranje Irana u ćošak predstavlja rizik i opasnost za cijelu regiju.” Çavuşoğlu je upozorio da se američka nepravda prema Iranu događa istovremeno dok se pojačava izraelska nepravda prema Palestincima, što još više komplicira sigurnost regije. Kina je također osudila Trumpovo odbacivanje nuklearnog sporazuma. Izrael je čestitao Trumpu odbacivanje nuklearnog sporazuma. Ista ta Trumpova odluka dopadala se i Saudijskoj Arabiji

Grupa “Tamburica” osnovana je 1930. godine, s rastom bošnjačke zajednice u Chicagu, a pod pokroviteljstvom nijemog profesora muzike Ploseina i Anke Dilić, supruge bošnjačkog emigranta i preduzimača Arifa Dilića. Nakon osnivanja bošnjačke muzičke grupe “Tamburica”, Ulfeta Sarić, supruga Mustafe Sarića, organizirala je početkom 1940. bošnjačko Umjetničko društvo “Kolo djevojaka”, koje se bavilo pjevanjem i igranjem, također na skupovima i događajima koje je organizirala tamošnja bošnjačka zajednica

Ishitreni zaključci da se sve poslije “malo džapanja” vratilo na staro i da bi obje strane mogle da tvrde neki dobitak – Trump je bar nakratko skinuo poglede s procesa opoziva koji mu visi nad glavom i usput ispao “deeskalator” tenzija, a Iranci ujedinjenje / homogenizaciju naroda – bili su površni i brzo se pokazali pogrešnim. Vruće ratne situacije po pravilu donose neželjene posljedice. Neželjena posljedica ovih limitiranih (ratnih) operacija bilo je obaranje civilnog putničkog aviona “Boeing 737-800” ukrajinske kompanije na letu PS752 Teheran – Kijev od protivzračne odbrane Iranske revolucionarne garde

Anis Bajrektarević šef je katedre i profesor međunarodnog prava i globalnih političkih studija u Beču, autor šest knjiga (izdatih od američkih i evropskih izdavača), te brojnih znanstvenih članaka na temu geopolitike energije i tehnologije. Urednik je njujorškog stručnog magazina GHIR (geopolitika, povijest i međunarodni odnosi), kao i član uredničkog odbora nekoliko sličnih specijaliziranih časopisa na tri različita kontinenta

Nadolazeća ekonomska kriza, gubitak geopolitičke premoći i unutarnja kriza u SAD-u nagnali su Trumpa na (samo)ubilački potez te je gotovo sigurno da ova eskalacija ima potencijal da potpuno izmakne kontroli. Zemlja za koju se očekuje da najviše profitira od američko iranskog neprijateljstva jeste Izrael, sa Saudijskom Arabijom na drugom mjestu, pišu bivši američki obavještajci i nastavljaju kako premijer Netanyahu, koji se bori za politički opstanak, od Trumpa očekuje stalne darove. Isto tako, “čini se da ste Vi, Vaš zet i ostali kratkovidni proizraelski savjetnici podložni utjecaju izraelskih premijera kao što je to bio i George W. Bush”, tvrde obavještajci u dosad nezapamćenom obraćanju jednom američkom predsjedniku, učeći neukog Trumpa kako je Ariel Sharon odigrao krucijalnu ulogu u nagovaranju Georgea Busha na napad na Irak 2003. godine

Knjiga profesorice Denise Spellberg već tri godine izaziva više oduševljenja i zanimanja nego odbojnosti, kako nam kaže i sama autorica. Za svaku tvrdnju u knjizi ona nudi dokumentiranu potvrdu, dokaz ili mišljenje bez nametanja. U ovom razgovoru nudimo nesvakidašnje poveznice s trećim američkim predsjednikom Jeffersonom, s Denisinim opreznim pristupom tumačenju bosanskohercegovačke zbilje, s novim receptom za otpor islamofobiji

Prva skupina muslimana koja je u svoje domove došla u SAD stigla je krajem 1870-ih. Propadanje Osmanskog carstva i nestabilnost na Bliskom Istoku učinili su imigraciju u Sjedinjene Države i Kanadu vrlo privlačnom. Hiljade Arapa, od kojih su većina bili muslimani, pristigli su iz Sirije, Libana i Jordana. Tragali su za “američkim snom” i bježali od progona ili finansijskih teškoća u svojim rodnim zemljama. Budući da su mnogi muslimanski doseljenici bili slabo obrazovani i malo ili nikako poznavali engleski jezik, često su pristajali na loše plaćene tvorničke poslove. Neki su se muslimani vratili u svoje matične zemlje, ali mnoge su porodice ostale

Podržite nas na Facebooku!