fbpx

Ko je dobio, a ko izgubio – slično je pitanju da li je čaša polupuna ili poluprazna. Fakat je da se ovim dodatnim protokolom ne vraća na granice uspostavljene prvobitnim sporazumom, kao što je fakat da je za sada zaustavljena ofanziva Asadovog režima (uz zračnu podršku Rusije i kopnenu Irana i satelita mu) koja je prijetila da grad Idlib i ubrzo cijela provincija padne

Zanimljivo je da Čović, nosilac evropskih vrijednosti i žestoki zagovornik članstva BiH u NATO savezu, tuguje za “malim ruskim utjecajem” u BiH. Znamo da je Milorad Dodik, kao član Predsjedništva BiH, išao na raport kod ruskog ambasadora Petra Ivancova tokom “pregovora” u vezi s aktiviranjem MAP-a.

Grupa “Wagner” privatna je vojna zaštitarska firma za koju se vjeruje da je pod kontrolom Jevgenija Prigožina, biznismena bliskog Kremlju. Njega je ruska štampa prozvala “Putinovim kuharom” jer je započeo svoj biznis u ugostiteljstvu. U SAD-u ga optužuju da je organizirao internetske botove kojima je pokušao utjecati na ishod američkih predsjedničkih izbora 2016. godine, što on negira. Trag “Wagnerovih” ruskih plaćenika prvi put pojavio se u ratu na istoku Ukrajine, nakon čega su ih Sjedinjene Američke Države stavile na crnu listu. Trag im je pronađen također i u Siriji, te u nekoliko afričkih zemalja s kojima je Rusija zaključila vojne sporazume

Ruski novinar Denís Korotkov, koji je godinama istraživao grupu Wagner, objašnjava da ih se mobilizira kada zatrebaju. Odlaze na poligon za treniranje u Molkinu, na jugu Rusije, zatim u Siriju i odatle do mjesta gdje će djelovati. “Od svojih ranih dana u Ukrajini su proširili djelatnost. Sada pružaju vojnu obuku i obavljaju obavještajne operacije”, kaže.

U prošlosti se čečenski vođa Ramzán Kadírov zalagao za promociju poligamije i više puta ohrabrivao muškarce da se vjenčaju, tvrdeći da je u republici mnogo više žena nego muškaraca zbog dva rata koja su vođena nakon raspada SSSR-a.

S-400 i F-35 samo su povod za produbljivanje krize tursko-američkih odnosa i nešto što bi se uz dobru diplomatsku volju moglo relativno lahko prevazići. Uzroci su dublji i, u suštini, kao što se može vidjeti iz gore spomenutih tekstova i analiza američke štampe, leže u nepristajanju na tursku nezavisnost. Ispoljavanje turske nezavisnosti u vidu ispitivanja prisutnosti prirodnog gasa u istočnom Mediteranu povećava nervozu Zapada. Mala bara, mnogo krokodila

Pokrajina Nagorno-Karabakh proglasila je nezavisnost 1992. godine, a priznale su je redom sve nepriznate “republike”: Južna Osetija, Abhazija i Pridnjestovlje. Sporazum o prekidu vatre između Azerbejdžana i Armenije potpisan je 12. maja 1994. godine. Armenske snage porušile su sve što je pripadalo azerbejdžanskom narodu, nijedna džamija nije ostala čitava. Šteta koju su nanijeli procjenjuje se na deset milijardi dolara

Mnogobrojne su indicije da je na sceni zajedničko, ujedinjeno i koordinirano djelovanje Rusije, Srbije i vladajućih lidera bh. entiteta RS-a s ciljem da se, na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, uveća Srbija. U mnoštvu takvih indicija zanimljivi su razlozi i osnova za odluku Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) da početkom septembra 2018. godine zabrani ulazak u BiH Jevgeniju (Zaharu) Prilepinu, navodno, piscu i novinaru, jer “predstavlja prijetnju sigurnosti BiH, pravnom poretku i međunarodnim odnosima”. OSA je tako odlučila na osnovu provjerenih podataka da je Prilepin, komandant jednog paravojnog bataljona, aktivno angažiranog na strani proruskih separatista u Donecku. Proizlazi da je OSA imala provjerene podatke da Prilepina identificira kao vođu terorista

Posebno je važno imati u vidu vojne, obavještajne i druge sigurnosne strane organiziranja prevratničkih, subverzivnih operacija, jer mnoge činjenice, nažalost, ukazuju da Rusija u savezu sa Srbijom i RS-om, te u savezu sa srpskim ekstremističkim organizacijama u Crnoj Gori, intenzivno provodi pripreme Srbije za rat u kome bi druga zaraćena strana mogla biti neka od susjednih zemalja koja je nastala u raspadu SFRJ. Najava rata srednjovjekovna je ili ranoburžoaska praksa, dok se u 20. i početkom 21. stoljeća ratovi u klasičnom smislu ne objavljuju i ne najavljuju. Državama u svom okruženju protiv kojih subverzivno djeluje, pa i BiH, Srbija nikada neće formalno objaviti rat, ali njenu subverziju u raznim oblicima “specijalnog rata” treba smatrati direktnom prijetnjom da predstoji klasična oružana agresija, odnosno rat

Podržite nas na Facebooku!