Nije mogućnost kupovina raznih falsifikata – certifikata, potvrda, svjedočanstava i diploma jedina, pa ni najveća anomalija obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Kod nas sve može biti legalno, ali ne i legitimno, pa tako i diploma. Škola se, čak i visoka, da završiti bez mnogo truda, čak i ako se ne plati jer su negdje kriteriji takvi da se može pasti “samo niz stepenice”

“Mi smo krenuli s četiri đaka koja su išla u školu u nekoj privatnoj kući. Brzo nakon toga smo narasli na osamdeset đaka u tri privatne kuće, jer nam još uvijek nisu dali da uđemo u školu. Onda smo uz pomoć velikog pritiska međunarodne zajednice napokon i mi ušli u jedno školsko krilo. Sada broj bošnjačke djece u osnovnoj školi varira između 350 i 370”

Da je ovaj anketni listić podijeljen u ime neke kulturne institucije koja promovira učenje njemačkog, francuskog ili španskog jezika, najvjerovatnije da šira javnost od tome ništa ne bi znala. Ili bi se pisalo pozitivno. Ali, više je i malom djetetu jasno da je ovdje riječ isključivo o traženju argumenata, pa makar i besmislenih, da bi se napala Turska i bilo što vezano za njeno djelovanje na našim prostorima

Unsko-sanski kanton u posljednjih nekoliko godina suočava se s problemom odlaska njegovih građana u zemlje Evropske unije. Pored toga, evidentan je i problem slabog nataliteta te se u osnovne i srednje škole upisuje sve manji broj učenika, što rezultira nedostatkom norme kod nekih prosvjetnih radnika. Ako se k tome doda još i spora implementacija novih obrazovnih trendova po uzoru na zapadne zemlje, pitanje perspektive obrazovnog sistema nameće se samo po sebi

Po teoriji vladajućeg sloja, ekonomska izgradnja zahtijevala je visokoobrazovanog i kulturnog čovjeka, dok su upravo kultura i prosvijećenost doprinosili bržem i uspješnijem razvoju. Upravo zato što je u Jugoslaviji, a samim time i u Bosni i Hercegovini, bilo riječ o masovnoj kulturi koja je trebala obuhvatiti sve slojeve stanovništva i prenijeti mu poruku socijalizma

Ali, šta ćemo s bosanskim školstvom i bosanskim planom i programom nastave u (bosanskoj) Federaciji? Hitno pitati za odgovornost nadležne kantonalne institucije i kantonalne ministre obrazovanja

Odgovor na demantij koji je u redakciju sedmičnika „Stav“ uputio prof. dr. Nenad Veličković na tekst “Nenad Veličković roditelje djece iz Konjević-Polja nazvao ‘neobrazovanim nacionalistima’”, sedmični časopis “Stav”, broj 67., Sarajevo, 16. juni 2016. godine, str. 16-19. Sporne i skandalozne tvrdnje, na koje je analitičkim tekstom reagirao glavni urednik „Stava“, Nenad Veličković iznio je nedavno na javnoj tribini u Sarajevu.

Podržite nas na Facebooku!