fbpx

Kolerina džamija u Potok Mahali bila je osrednjih razmjera. Završetkom izgradnje džamije 1911. godine i epidemija je kolere prestala. Smatrajući da je to uzrok prestanka epidemije, Pazarci su je nazivali i “mesdžid-hidajet” ili “bogomdana džamija”. Neki je jednostavno nazivaju “džamija u Potoku”. Tokom vremena je džamija došla u veoma loše i zapušteno stanje. Ova je džamija 1997. godine do temelja porušena i izgrađena velika i nova potkupolna džamija s visokim minaretom, koja nema nikakve sličnosti sa starim izgledom džamije. Kupola joj je pokrivena bakrom

- Uz prisustvo velikog broja mladih ljudi koji su se javili da pomognu u istovaru, kontigent pomoći je dočekan uz ovacije "Turska- Erdogan!" i kolonu automobila u kojima su građani nosili turske zastave

Iskender Čelebija bio je poslije sultana Sulejmana Veličanstvenog Zakonodavca (1520–1566) najbogatiji čovjek u Osmanskom carstvu, daleko bogatiji i od velikog vezira Ibrahim-paše Pargalije (1523–1536), s velikim autoritetom i utjecajem, što će na kraju izazvati veliku ljubomoru i sujetu kod spomenutog velikog vezira, zahvaljujući čijim će podmuklim i lažnim optužbama i spletkama Iskender Čelebija biti najprije smijenjen s dužnosti defterdara i zatvoren 4 mjeseca i 20 dana, a potom i obješen

Avdija Salković viši je bibliotekar Muzeja RAS u Novom Pazaru. Rodio se 1974. godine u Novom Pazaru. Osnovnu i srednju školu završava u rodnom mjestu, a studij kibernetike u Istanbulu. Nakon povratka u Novi Pazar upisuje studij turskog jezika i književnosti u Beogradu. Na Katedri za orijentalistiku završava i master studij, kao i doktorat na temu jezika koji je Peyami Safa, čuveni turski novinar, kolumnista i književnik, koristio u svojim romanima. Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća Salković počinje prevoditi knjige s turskog jezika. Do sada je preveo pedesetak naslova

Protekle dvije i po godine, otkako je Fuad Baćićanin direktor Muzeja RAS, pokrenuti su brojni projekti. Neki su već realizirani, neki su u toku... U decembru prošle godine pokrenut je projekt pod nazivom “Levhe”. Riječ je o izložbi levhi koja je postavljena u Muzeju, što se, prema riječima Baćićanina, pokazalo kao pravi potez jer je to bila najposjećenija izložba u historiji Muzeja

“Značaj ove zbirke ostat će dugo upamćen, mnogo duže od same nagrade, i mnogo duže nego što živi autor, i mnogo duže nego što publika koja živi u aktuelnom trenutku može to da uprati. Poezija Asmira Kujovića sasvim je avangardna za naš prostor, i to iz više razloga. Postoje različiti elementi koji su prepoznati u ovoj poeziji koji je ističu, a to je da ona bude korak ispred svog vremena. Prisutan je jezički izraz kojim se Kujović sve vrijeme igra. To je ta kaleidoskopska igra svjetlom, to je sistem raspršenog i razbijenog ogledala, to je sistem disperzivnog znanja, disperzivne pažnje, mega i hiperintertekstualne relacije prema različitim kulturalnim nanosima”

Podržite nas na Facebooku!