fbpx

Zahvaljujući reformama i čvrstom konsenzusu poslodavaca i radnika, došlo je do nevjerovatnog rasta u svim granama industrije, u hemiji, mehanici, tekstilu ili elektronici. Proizvodnja je bila šest puta veća od prijeratne. Napredak je smanjio nezaposlenost na manje od 1 posto, a kupovna moć značila je veću potrošnju. Manje od dva desetljeća nakon što je Hitler ispalio hitac sebi u čelo, Zapadna Njemačka postala je vodeća industrijska sila na evropskom kontinentu i druga najveća ekonomija na planeti

I Njemačka je ekonomski pogođena ovom krizom, koju je i kancelarka Merkel definirala najvećom krizom u povijesti Njemačke. Predviđa se da će oko 1 milion i osamsto hiljada radnika ostati bez posla. Mnoge manje, a i veće firme poslale su radnike kućama. U toku je proces izmjene radnih ugovora na skraćeno radno vrijeme. Država je stavila na raspolaganje velika sredstva kao pomoć firmama i nezaposlenima. Mnogi rade od kuće.  

Kulturni faktori također mogu biti važni. Podaci iz Kine govore da se između 75% i 80% infekcije Covid-19 dogodilo u porodčnim jezgrama. Ali svakodnevni kontakt mladih i starih nije isti u svim društvima. U Italiji je najviše ljudi u u dobi od 30 do 49 godina koji žive s roditeljima, takvih je više od 20% u Italiji, Kini ili Japanu, dok je u Njemačkoj nešto više od 10%.

Onih nekoliko sretnika koji su isplivali iz sivila i koji su nerealni prenapuhani prikaz kako je, evo, vani sjajno i gdje te jedva čekaju – šarena je laža iza koje stoji armija nesretnika koja se teškom mukom bori da ostane na površini, da ne potone

Bombardiranje Dresdena nije jedan od najvećih, ali je jedan od najpoznatijih ratnih zločina u Drugom svjetskom ratu. Trinaestog februara 1945. godine počelo je 18 sati terora britanskih i američkih aviona koji su bombardirali grad u kojem je ubijeno oko 25 hiljada žena, djece i staraca: napad je opustošio Dresden, grad koji je bio zbog svog kulturnog naslijeđa njemačka inačica Firence

“Tri su elementa koja mogu ujediniti muslimane u Njemačkoj: prvo je islam, kao zajednička identifikacija koju ćemo staviti ispred mezheba i etniciteta; drugo je njemački jezik kao jezik koji nas sve spaja, koji ima svoju bogatu kulturnu baštinu, a na kojem bismo trebali i pisati, govoriti i držati hutbe; i treći element jeste identifikacija s Njemačkom kao državom. To je integrativni model koji bi mogao riješiti mnoge probleme muslimana u Njemačkoj. On ne znači odvajanje Bošnjaka od Sarajeva ili Turaka od Ankare, već upravo podrazumijeva neraskidivu duhovnu vezu s našim centrima. Jedino što taj model dodatno podrazumijeva jeste naša veza s Berlinom”

“Bošnjaci počesto ne djeluju jedinstveno, ali kada je država u pitanju, kada osjete da je njena opstojnost narušena, tada pokazuju zavidnu razinu kolektiviteta i zajedništva. Upravo takvu atmosferu svjedočimo ovih dana, što se posebno vidi u odzivu na obilježavanje 1. marta”, rekao je glavni urednik sedmičnika Stav i Edicije “Bošnjaci” Filip Mursel Begović

Podržite nas na Facebooku!