I dok svakodnevno svjedočimo slikama iz Bihaća i tamošnjih kampova, posebice o pričama o kampu Vučjak, o Tuzli više gotovo niko i ne govori, a već mjesecima samo na tamošnjoj autobuskoj stanici svake noći spava stotinjak ljudi. Nekada i njih 150. Do sada ih je poslužilo vrijeme, jesen u Bosni bila je neobično topla. Dani su bili sunčani, a večeri suhe, pa makar nisu kisnuli dok su noćili na otvorenom

Mevludin Ekmečić veliki je umjetnik i kulturni radnik koji je obilježio likovnu scenu Bosne i Hercegovine. U svojih 90 godina života i 72 godine umjetničkog rada postao je idejni tvorac i pokretač Jugoslavenske galerije portreta, Fondacije “Legat kuća Ekmečić” u Brčkom, Ateljea “Ismet Mujezinovic” u Tuzli, Umjetničke kolonije OGUS u Srebreniku, galerije “Rizah Štetić” u Brčkom i “Hasan Kikić” u Gradačcu, galerije Franjevačkog samostana u selu Dubrave kod Brčkog, galerije Bošnjačkog instituta...

Tvrtko se rodio u Šapcu i ima rodni list na kojem ćirilicom piše “Imamat džemata šabačkog”. Tvrtkov otac Hakija bio je begov sin. Kako su meni pričali, Hakija je htio biti slikar, ali mu to otac nije dopuštao. Otišao je studirati u Beograd i tamo ga je izdržavao sin njihovog kmeta, kasnije poznati slikar Jovan Bijelić. Nakon toga je Hakija u Parizu završio studij slikarstva i vratio se u Kraljevinu Jugoslaviju. Kao profesor likovne umjetnosti, raspoređen je u gimnaziju u Šapcu. Tu se Tvrtko rodio 1935. godine. Kada se rodio, nisu znali kakvo ime da mu daju. Otac je rekao da će Bosni trebati još kraljeva. I nazvao ga Tvrtko

Rezolucija donesena 19. septembra nema direktnu normativnu prirodu, ali će zasigurno utjecati na donošenje zakona u državama Evropske unije i onima koje to žele postati. Na njenom su izglasavanju insistirali uglavnom zastupnici u Evropskom parlamentu koji dolaze iz zemalja koje su decenijama stenjale pod komunističkom tiranijom

Kako bi stekao povjerenje i poštovanje Marokanaca, Franco se odvažio na do tada, ali i danas nezamislivu gestu – odobrio je korištenje džamije u Cordobi za namaz. Calderwood piše kako su zbog toga odmah počele kružiti glasine kako je Franco prešao na islam. Zbog naklonosti s kojom se odnosio prema muslimanima, počeli su ga zvati “hadži Franco”. Naravno, Franco nikada nije bio u Meki, ali je uspio u nakani da ga se smatra “dobrim muslimanom”. U vrijeme prije nezavisnosti zemlje, kada se skupina marokanskih izbjeglica iz francuske zone nastanila u španskom protektoratu, potpomognuta zemljom i novcem Francove vlade, novoizgrađeno naselje nazvali su Aldea del Hajj Franco

Sana Alajmović, porijeklom iz Olova, uspjela je u Švedskoj, a tek je napunila 32 godine. Sanina kompanija “Sigrid Therapeutics” izumila je biotehnologiju kojom pomaže snižavanje razine šećera u krvi. Godine 2012. Sanu Alajmović je švedski časopis Veckans Affären uvrstio među 101 švedskog supertalenta. U maju ove godine predstavljena je u naučnom časopisu Genetic Engineering kao jedan od “deset najperspektivnijih lidera u biomedicini mlađih od 40 godina”. Sanu je nedavno vodeći američki časopis za biološke nauke BioSpace uvrstio na listu deset vodećih mladih inovatora. Ona je jedina Evropljanka koja je uvrštena na ovu listu. O svemu tome Sana Alajmović govori za Stav

Mještani iz oblasti Vranjska, kojoj pripada i Todorovo, organizirali su protestno okupljanje tvrdeći da ih migranti koji prolaze njihovim selima teroriziraju. Da upadaju u dvorišta, kuće, štale, obijaju vikendice. S druge strane, u samoj Bileći mnogi ne vjeruju u ono što je trenutno zvanična verzija incidenta. Sumnjaju u nju i predstavnici Bošnjaka. A između svega toga našla se jedna žena, u središtu emocija koje izazivaju migranti na tom dijelu istoka Hercegovine

U Bosni rat nikad nije dolazio iznutra. Uvijek je dolazio izvana. Tako, nažalost, i mir može doći samo izvana jer se na Bosnu stalno navaljuje. Ako želite da destabilizirate Južne Slavene, držite Bosnu nestabilnom. Kada Južni Slaveni shvate da njima nema napretka sve dok ne pomognu Bosni da postane stabilna, mi se sami nećemo moći iznijeti s tim. I to se, naravno, odnosi prije svega na ključne susjede: Srbiju i Hrvatsku

Sarajevski purim jedan je od najvažnijih događaja u historiji Bosne i Hercegovine. Purim je Jevrejima simbol borbe za opstanak i pouka da oni koji žele slobodu moraju biti spremni da se za nju bore, a “Purim di Saray” je uspomena na spasenje njihovih sunarodnjaka iz zatvora tadašnjeg osmanskog “visokog predstavnika u BiH” Mehmeda Ruždi-paše

Podržite nas na Facebooku!