Željko Mejakić, koji je kao rukovodilac obezbjeđenja koncentracijskog logora Omarska osuđen na 21 godinu zatvora za zločin protiv čovječnosti na području Prijedora, bit će uvjetno otpušten iz zatvora 25. januara 2019. godine, nakon što je rješenje o uvjetnom otpustu donijelo Ministarstvo pravde BiH. Radi se o “prvom čovjeku” najbrutalnijeg logora u bivšoj Jugoslaviji. Čovjeku koji je učestvovao u zločinima, a nije sankcionirao druge zločince iz ovog logora. Povodom Mejakićevog otpusta, Stav objavljuje skraćenu verziju naučnog rada historičara Jasmina Medića o postojanju ovog logora i zločinima u njemu. Naslov rada inspiriran je riječima Mehmeda Alića, svjedoka Tribunala u Hagu

Na tom prostoru mučilišta hiljada nesrba i pogubilišta, njih barem stotinjak (ogromnom većinom Bošnjaka), organizatori su našli za shodno da se bave projekcijama filmova, panelima, ali i “aktuelnim problemom migranata”! Nevjerovatno! Štaviše, po riječima Edina Ramulića, jednog od organizatora, migrantima je danas u Bosni i Hercegovini teško kao logorašima u koncentracionom logoru Trnopolje

U prostoru nekadašnjeg koncentracionog logora Omarska 6. augusta održana je komemoracija u znak sjećanja na početak zatvaranja prijedorskih logora smrti. Ova komemoracija bila je vrhunac još jednog u nizu godišnjih ciklusa za Bošnjake i Hrvate Prijedora rasutih širom svijeta, popraćen pohodima Bosni, povratnicima i svojim kućama, te komemoracijama organiziranim od 23. maja, a koje će se završiti 22. augusta ove godine na Korićanskim stijenama

Prijedorčanka Edina Bilajac aktivistkinja je u nevladinim organizacijama koje se bave ljudskim pravima, pravima azilanata i ljudi bez dozvole boravka u Finskoj. Radi kao medicinska sestra i studira političke nauke. Stalni je sudski tumač za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Prošle godine ju je Sindikat medicinskih radnika proglasio najboljom medicinskom sestrom u Finskoj

Do agresije na Bosnu i Hercegovinu Hegići su bili naselje s više od 60 kuća i brojnom čeljadi. S komšijama Srbima uvijek su imali više nego dobre odnose. Sve do poslijepodnevnih sati 20. jula 1992. godine

Bahrudin Kadirić napunio je u aprilu 1992. godine sedamnaest godina. Tri mjeseca kasnije, otac mu je ubijen, a on je zatočen u prijedorskim logorima smrti. Preživio je strijeljanje u zloglasnoj hali logora Keraterm zvanoj “trojka”. Danas s bratom Muhamedom u SAD u vodi firmu koja zapošljava 150 radnika i jedna je od najboljih građevinskih kompanija u toj zemlji

Podržite nas na Facebooku!