Bosanskohercegovački političari do danas, osim deklarativnog i osobnog djelovanja pojedinca, gotovo ništa nisu uradili za kosovske Bošnjake. Vječiti izgovor je “institucionalna prepreka”. Postoje i drugi načini kako pomoći kosovskim Bošnjacima, koje, nažalost, bosanskohercegovačka bošnjačka elita ne primjenjuje. Ima se utisak kao da Bošnjaci Kosova ne postoje ili je, pak, to neki izmišljeni narod bez matične države

Školuju se na bosanskom, srpskom i albanskom jeziku. Prema popisu stanovništva 2011. godine, u Srbiji (bez Kosova) je živjelo 7.767 Gorana. Prema procjenama, Gorana ima više od 60.000. U Gori ih trenutno živi i radi između 6.000 i 8.000. Gorani su se do 1991. godine nacionalno izjašnjavali u popisima kao Muslimani. Pod utjecajem manipulacija kojima su bili izloženi od Miloševićevog režima, Srpske akademije nauka i umetnosti i Beogradu poslušnih kadrova rodom iz Gore, geografska odrednica Gorani pretvorena je u nacionalnu komponentu i preko noći stvorena novokomponirana nacija Goranci. Cilj je bio da se Gorani vještački i neprirodno odvoje od muslimanskog (bošnjačkog) nacionalnog korpusa i tako oslabe i podjele muslimanski (bošnjački) narod

Za tri zastupnička mjesta rezervirana za Bošnjake borile su se Nova demokratska stranka na čelu s Emilijom Redžepi, koalicija Vakat, koju čine Demokratska stranka Bošnjaka, Demokratska stranka Vatan i Ujedinjena stranka Bošnjaka, te Stranka demokratske akcije. Koalicija Vakat dobila je dva zastupnička mjesta, a NDS jedno. U ovom trenutku zna se da će zastupnik NDS-a u Parlamentu Kosova biti Emilija Redžepi, čiji će to biti četvrti mandat. Za koaliciju Vakat još se ne zna tačno, ali su pretpostavke da je najviše glasova dobio Rasim Demiri, lider Demokratske stranke Bošnjaka i donedavni ministar za regionalni razvoj u Vladi Kosova, te da će njemu pripasti jedno od zastupničkih mjesta koalicije Vakat u Parlamentu Kosova. Drugo mora pripasti ženskoj osobi koja bude imala najviše glasova, što je, po svemu sudeći, Duda Balje, koja je već tri mandata zastupnica u Parlamentu Kosova, a ovim izborom to bi bio njen četvrti mandat

U cilju stvaranja uvjeta za institucionalizaciju saradnje, ovo pitanje bilo bi potrebno staviti na dnevni red javne rasprave na Kosovu radi potpunijeg ostvarivanja interesa, potvrđivanja identiteta i pripadnosti. Naravno, nemoguće je realizirati dobru saradnju bez koordinacije s bošnjačkim kulturnim, društvenim, znanstvenim, nevladinim, političkim i vjerskim institucijama i organizacijama iz BiH, kao i istaknutim javnim djelatnicima i pojedincima iz bošnjačkog korpusa u BiH, ali i s dijasporom i uopće Bošnjacima u regiji

Bošnjački prosvjetni kadar uključio se u izradu planova i programa iz četiri predmeta nacionalne grupe. Neki autori uradili su i dio udžbenika iz predmeta koji se koriste u obrazovanju na bosanskom jeziku. Manji dio udžbenika koji se koriste u osnovnim školama na Kosovu za nastavu na bosanskom jeziku je iz Bosne. Nažalost, problem danas predstavlja činjenica da u srednjim i višim školama nema udžbenika. Bio je samo jedan uvoz udžbenika iz Bosne za srednje škole u školskoj 2015/2016. godini. I još jedan, veoma važan problem jeste odliv i osipanje broja učenika, uglavnom zbog odlaska s roditeljima u zapadnoevropske zemlje

“Vođen je stenogram i detaljno ću govoriti, citiraću. Istina je da je njih peterica vodilo hajku protiv mene, ali sam istinom uspio da uzdrmam tih pet i da vide da nije lako s onim kome je čista savjest i nije ništa ukrao”, rekao je Vučić. On je rekao da je bio dogovor da sve ostane “u četiri zida” i da je mislio da samo u partijama ima “denuncijanata”.

O tome sam javno govorio i pisao u medijima na više jezika, mimo bosanskog, da Bošnjaci s Kosova trebaju biti uključeni u dijalog i, u tom kontekstu, da i nama ne odgovara nikakva podjela Kosova, odnosno pomjeranje granica. Razloga je najmanje tri. Prvi, većina Albanaca je protiv toga, a to znači da se sumnja da će takvo rješenje još više iskomplicirati mogućnosti dogovora jer će se otvoriti neka bolna pitanja. Drugi razlog je što “korekcija granica” dotiče direktno Bošnjake Kosova jer gube naselja Rvatsku i Berberište u općini Leposavić. Treći razlog što smo protiv “korekcije granica” jeste zbog već kazane strepnje da je Bosna i Hercegovina zapravo glavna meta ovakvim načinom rješavanja kosovskog spora sa Srbijom

U suštini, najvažnije što bismo mi u Bosni i Hercegovini mogli razumjeti iz cijelog ovog performansa i svega onoga što se ovih dana dešava jeste to da su velikosrpski apetiti zdravi i živi, te da i dalje oblikuju politiku Beograda prema nama. Stvar je samo u tome da se ta politika prilagođava onome što je moguće u datom trenutku.

Podržite nas na Facebooku!